Psorijaza predstavlja tešku bolest kože uz koju se često javljaju i različite psihičke smetnje. One uključuju tjeskobu, potištenost, narušenu sliku o sebi i svom tijelu, te izbjegavanje drugih ljudi ili javnih mjesta. Zbog toga su u liječenje oboljelih od psorijaze uključeni i stručnjaci za mentalno zdravlje. Oni provode različite tretmane kojima je cilj poboljšanje psihičkih smetnji, olakšavanje simptoma bolesti te pospješivanje cjelokupnog liječenja oboljelih. Jedan od najčešće korištenih tretmana je kognitivno-bihevioralna terapija, kojom se kroz primjenu raznih tehnika mijenjaju načini kako osoba razmišlja o sebi i ponaša se.

Zanimljivo, istraživanja pokazuju kako kognitivno-bihevioralna terapija može utjecati i na stanje i izgled kože. Naime, koža je kao organ na različite načine povezana s mozgom, zbog čega na nju utječu i različita psihološka stanja. Pokazalo se stoga da psihološki tretmani čuvaju, ne samo mentalno, već i tjelesno zdravlje. Imaju učinak koji je suprotan od negativnog učinka stresa na naše tijelo, na razini imunološkog sustava.

Psorijaza i uloga stresa

Početak i pogoršanje psorijaze kod mnogih je povezano sa stresom i neugodnim životnim događajima. Naime, 44% oboljelih početak bolesti može povezati sa stresnim događajima, a pogoršanja su kod čak 80% oboljelih vezana uz stres. Psihološki stres pritom potiče upalne procese u tijelu, a oni su osobito važni za nastanak i pogoršanje simptoma psorijaze. Posebno je značajna dugotrajna izloženost takozvanom kroničnom stresu. Naime, što je više stresa osoba doživjela, to će njegov učinak biti snažniji i pogubniji za zdravlje. To doprinosi težim simptomima na koži, a i svrbež kože je više ometajući. Osim toga, pokazalo se da dermatološko liječenje psorijaze teče sporije kod osoba koje doživljavaju kronični stres. S druge strane, osim što stres doprinosi pogoršanju bolesti i sama pojava promjena na koži izvor je stresa za oboljele. To stvara začarani krug između pojave i pogoršanja simptoma te emocionalne napetosti i stresa.

Koje psihološke posljedice nosi psorijaza?

Oboljeli od psorijaze često doživljavaju povišene razine stresa zbog svoje bolesti, što zatim doprinosi tjeskobi i potištenosti. No, oni su nažalost često i stigmatizirani od strane drugih osoba jer je njihova bolest vidljiva. Oboljeli od kožnih bolesti ne mogu izabrati tko će saznati o njihovoj bolesti, zbog čega gube privatnost i osjećaj kontrole. To često dovodi do izbjegavanja druženja i javnih mjesta. S time je povezan i niz drugih nepoželjnih zdravstvenih i životnih ishoda, poput lošijih zdravstvenih navika, niže kvalitete života te ograničenja u obrazovanju i radu.

Kognitivno-bihevioralna terapija

Zbog značajne uloge stresa te ozbiljnih psiholoških posljedica psorijaze, jasno je zašto mnogi oboljeli mogu imati velike koristi od psiholoških tretmana koji prate dermatološko liječenje. Pokazalo se da kognitivno-bihevioralna terapija, slično kao i drugi tretmani, doprinose olakšavanju simptoma na koži, manjoj ovisnosti o lijekovima, poboljšanoj kvaliteti života, umanjenju stresa te uspješnijoj sposobnosti kontrole i prilagodbe na kožnu bolest. Također doprinosi poboljšanju kožnih promjena u smislu smanjivanja površine i intenziteta zahvaćenosti i to naročito kod oboljelih od umjerene do teške psorijaze. Više je razloga zašto su psihološki tretmani korisni za bolesti kože. Nedavno je provedeno istraživanje koje je pokazalo da su psihološki tretmani povezani s povećanim funkcioniranjem korisnog imuniteta te smanjivanjem funkcioniranja štetnog imuniteta. Poboljšani imunitet bio je najjasnije povezan upravo s kognitivno-bihevioralnom terapijom.
Različite misli i emocije koje nastaju kao reakcija na psorijazu mogu dovesti i do različitih nepoželjnih ponašanja koja se negativno odražavaju na simptome i uspješnost liječenja bolesti. Misli poput ‘ne mogu ovo više podnijeti, svrbež je neizdrživ, svi me izbjegavaju zbog toga kako moja koža izgleda’, potiču emocije poput tjeskobe, tuge, napetosti, ljutnje, te mogu potaknuti razna nepoželjna ponašanja, poput grebanja kože, izbjegavanja druženja i vršnjaka, skrivanja kože, pijenje alkohola.

Prednosti terapije

Razgovor s terapeutom pomaže u osvještavanju neugodnog raspoloženja do kojeg simptomi psorijaze dovode, zatim pomaže u analiziranju i mijenjanju negativnih misli vezanih uz bolest te potiče na promjenu nepoželjnih ili zdravstveno štetnih ponašanja. Osim toga, u sklopu terapije mogu se naučiti važne tehnike za prestanak grebanja i češanja kože, kao i tehnike opuštanja tijela te tehnike koje koriste boljem opuštanju i kvalitetnijem spavanju. Ovo je naročito važno jer svrbež kože kod mnogih oboljelih ometa kvalitetan san.

Mnogi oboljeli imaju teškoće i u komunikaciji s vršnjacima, naročito mlade osobe koje boluju od psorijaze. Češće su sramežljivi i imaju slabije razvijene komunikacijske vještine, stoga je za njih posebno korisno proći kognitivno-bihevioralnu terapiju kako bi osnažili sliku o sebi, vježbali komunikacijske i socijalne vještine, osjećali se prihvaćeno. Razgovor s terapeutom ujedno zadovoljava i različite psihološke potrebe koje imaju kronično oboljele i stigmatizirane osobe, a naročito im pomažu da se osjećaju manje osamljeno time što jačaju ugodne međuljudske odnose.

Konačan zaključak

Dermatološko je liječenje psorijaze neizostavno, međutim oboljelima je potrebno pružiti sveobuhvatno liječenje koje uključuje i psihološke tretmane. Može se reći da kognitivno-bihevioralna terapija, i drugi psihološki tretmani, pomaže da se osoba opusti. Isto tako, i da se osjeća sigurno i uspješno prilagodi na simptome bolesti. Također i da preuzme aktivnu ulogu u svom liječenju. Odnosno da usvoji ponašanja koja podržavaju zdravlje, što sveukupno doprinosi ne samo mentalnom već i tjelesnom zdravlju. Time se umanjuju i upalni procesi u tijelu te poboljšava i stanje kože.

Iako je kognitivno-bihevioralna terapija jedan od najčešćih tretmana, postoje i drugi koji mogu biti korisni. Na primjer, grupna terapija, biofeedback, tehnike meditacije i usredotočene svjesnosti (engl. Mindfulness). Važno je da oboljeli osvijeste sve psihološke smetnje koje osjećaju radi psorijaze te se informiraju o tretmanu koji bi za njih bio najprikladniji. Time će biti zadovoljniji, uspješnije koristiti naučene psihološke tehnike te imati bolje rezultate u liječenju.

Više pročitajte u časopisu MedSpot.