Rak jajnika, iako rijedak u odnosu na ostale karcinome kod žena, predstavlja ozbiljnu prijetnju zbog svoje visoke smrtnosti. Kasno otkrivanje bolesti u uznapredovalom stadiju ograničava mogućnosti liječenja. Iako čini samo 4% svih karcinoma kod žena, rak jajnika je drugi po učestalosti, ali najsmrtonosniji među ginekološkim tumorima. Obično se javlja kod žena u menopauzi, ali može se pojaviti i kod mlađih žena, s različitim tipovima tumora, poput epitelnih, tumora spolnih stanica i tumora strome.
Životna dob, obiteljska povijest karcinoma jajnika i dojke, genetske mutacije poput BRCA1/BRCA2, endometrioza, korištenje hormonalne terapije, pretilost, sve su to čimbenici koji mogu povećati rizik od ovog tipa karcinoma. Postoje i zaštitni čimbenici. To su oralna hormonska kontracepcija, rađanje, dojenje te podvezivanje jajovoda. Bitnu ulogu igra i zdrava prehrana.
Simptomi u ranim stadijima su nespecifični. Naime, u početku karcinom jajnika može uzrokovati nelagodu u trbuhu. No, nažalost, u početku su simptomi nespecifični zbog čega često ostaje neprepoznat, odnosno kasno dijagnosticiran.
Više od dvije trećine pacijentica ima uznapredovalu bolest u trenutku postavljanja dijagnoze. Rast trbuha, smetnje disanja jer tumor pritišće ošit, mokrenja i pražnjenja stolice, bolni spolni odnosi, bolovi u trbuhu i zdjelici, neki su od simptoma kasnijeg stadija. Oboljele žene također često izrazito gube na težini. Mogu se javiti i simptomi poput nedostatka apetita, križobolje, žgaravice, vjetrova, bolova u želucu, neredovitih menstruacija, ali i krvarenja u menopauzi jer dolazi do lučenja hormona estradiola. Razvoj muških spolnih obilježja također je jedan od nespecifičnih simptoma. Naime, tumori mogu lučiti i androgene muške spolne hormone. Posljedično dolazi do virilizacije, odnosno maskulinizacije.
Dijagnoza uključuje anamnezu, pregled, ultrazvuk, krvne testove i patohistološku analizu tkiva.
Postoje četiri stadija raka janika, a definira ih International Federation of Gynecology and Obstetrics. To su:
Kirurško uklanjanje tumora i kemoterapija su glavne metode liječenja. Tijek liječenja, kao i prognoza ovisi o stadiju bolesti. Kirurški zahvat je osnova kojom se određuje stadij i proširenost karcinoma. Kemoterapija je standardno liječenje nakon zahvata, a u nekim slučajevima i prije kako bi se tumor smanjio.
Iako se suočavamo s izazovima, istraživanja i napredak u medicini pružaju nadu u borbi protiv raka jajnika. Redoviti ginekološki pregledi, edukacija o simptomima i rizičnim čimbenicima te pravovremena dijagnoza ključni su u poboljšanju prognoze i smanjenju smrtnosti od ove podmukle bolesti.
Astma je kronična bolest dišnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Osobama koje ju imaju, kvaliteta života može značajno opadati. Mogu biti ograničeni aktivnostima i situacijama kojima mogu biti izloženi. Pogađa ljude diljem svijeta, a u nastavku ćemo objasniti uzroke, simptome i liječenje astme.
Smatra se da 5% cjelokupne populacije i gotovo 10% djece ima astmu. Djeca koja su rođena s niskom težinom, izložena pasivnom pušenju, ili su im majke pušile tijekom trudnoće, sklonija su razvoju astme. Unatoč spomenutoj statistici, svakako treba naglasati da se ova bolest može pojaviti u bilo kojem periodu života. Uzroci su različiti, u nekim slučajevima nejasni. Ipak, kod većine ljudi razvoju astme doprinose:
Razumijevanje spomenutih čimbenika i njihov utjecaj na razvoj astme omogućuje pravovremeno djelovanje u prevenciji i liječenju bolesti.
Ovisno o uzroku nastanka razlikujemo alergijsku, nealergijsku, profesionalnu astmu te astmu izazvanom tjelesnom aktivnošću ili dodacima u prehrani. U nastavku će se navesti okidači za svaku od navedene vrste.
Alergijska astma
Nealergijska astma:
Profesionalna astma:
Astma izazvana tjelesnom aktivnošću:
Vježbe koje uključuju inhalaciju hladnog i suhog zraka, poput trčanja zimi
Aspirinska astma (ili astma izazvana dodacima hrani):
Astma ima različite simptome. Mogu se pojaviti u određenim situacijama poput vježbanja ili izlaganja određenih alergena, ali i mogu biti prisutni tijekom cijelog dana. Neki ljudi mogu doživjeti napade astme koji mogu biti izazvani emocionalnim stresom, prehladom ili izloženošću alergenima. Simptomi astme obično uključuju:
Ovisno o jačini simptoma, koriste se razne metode liječenja. Inhalacijska terapija je najdjelotvorniji oblik terapije astme jer dovodi lijek izravno u pluća te se izbjegavaju moguće nuspojave. Lijekovi koji se koriste u inhalatorima su bronhodilatatori i kortikosteroidi. Bronhodilatatori se koriste za opuštanje mišića dišnih puteva i proširivanje njihovih prolaza, dok kortikosteroidi pomažu u smanjenju upale u dišnim putevima.
Iako se astma ne može izliječiti, upravljanje simptomima i zdrave životne navike mogu pomoći u kontroli bolesti. Redovite kontrole i praćenje simptoma također su ključni u održavanju kvalitete života i optimalnog zdravlja. Izbjegavanjem alergena i rizičnih faktora, astma kod djece s obiteljskom anamnezom se može prevenirati. Nadalje, zahvaljujući napretku terapije kod pacijenata s astmom je smanjen broj napadaja i simptoma. No, prije svega je važno identificirati faktore i okidače. Potom odabrati odgovarajuće lijekove te prihvatiit dugoročni pristup liječenju. Ovisno o težini simptoma, nužno je prilagoditi terapiju. I naravno, u skladu s preporukama i pod nadležnosti liječnika.