Svake godine 30. ožujka obilježava se Svjetski dan bipolarnog poremećaja, s ciljem podizanja svijesti, boljeg razumijevanja ovog stanja i smanjenja stigme koja ga često prati. Datum je vezan uz rođendan Vincent van Gogha, umjetnika za kojeg se smatra da je živio s promjenama raspoloženja koje se danas povezuju s bipolarnim spektrom.
Bipolarni poremećaj je stanje mentalnog zdravlja koje se najčešće opisuje kroz izražene promjene raspoloženja, energije i razine aktivnosti. Osoba može prolaziti kroz razdoblja povišenog raspoloženja, pojačane energije i ubrzanog tempa, a zatim kroz razdoblja tuge, umora, povlačenja i gubitka interesa za svakodnevne stvari.
Važno je odmah naglasiti da bipolarni poremećaj nije isto što i “biti malo bolje volje, malo lošije volje”, niti se svodi na obične promjene raspoloženja koje svi ponekad imamo.
Riječ je o stanju koje može utjecati na način kako osoba razmišlja, osjeća, spava, donosi odluke i funkcionira u svakodnevnom životu. Istovremeno, uz odgovarajuću podršku i liječenje, mnogi ljudi s bipolarnim poremećajem žive stabilno, rade, stvaraju, razvijaju odnose i vode ispunjen život.
Kod bipolarnog poremećaja često se govori o epizodama, a taj izraz ponekad zvuči previše stručno ili udaljeno. U praksi, epizoda znači određeno razdoblje tijekom kojeg su promjene raspoloženja i ponašanja dovoljno izražene da se primijete i da utječu na svakodnevicu. To ne traje samo jedan loš dan ili jednu neprospavanu noć, nego se radi o stanju koje traje danima, a nekad i dulje.
Epizode ne izgledaju jednako kod svih ljudi. Kod nekoga će promjene biti vrlo uočljive, dok će kod drugoga biti suptilnije, ali i dalje dovoljno važne da utječu na funkcioniranje. Nekad između epizoda postoje duga razdoblja stabilnosti, a nekad se promjene događaju češće.
Upravo zato bipolarni poremećaj ne izgleda isto kod svake osobe i ne može se svesti na jedan jedini obrazac.
Razdoblja povišenog raspoloženja karakterizira povećana energija, ubrzan tempo razmišljanja i promjene u ponašanju koje odstupaju od uobičajenog funkcioniranja osobe. Razlika između manije i hipomanije je u intenzitetu: manija je izraženija i može značajnije utjecati na svakodnevni život, dok je hipomanija blaža, ali i dalje primjetna promjena.
Ova razdoblja često ne izgledaju isto kod svih ljudi, ali se određeni obrasci ponavljaju.
Važno je razumjeti da ova faza ne znači nužno “dobro raspoloženje”. Iako može uključivati osjećaj ugode ili pojačane energije, često dolazi uz narušenu ravnotežu u procjeni i ponašanju.
Depresivne epizode u bipolarnom poremećaju uključuju više od osjećaja tuge.
Riječ je o stanju koje zahvaća emocije, energiju, tijelo i način razmišljanja, često istovremeno.
Kod različitih ljudi ova faza može izgledati drugačije, ali postoje česti obrasci koji se prepoznaju.
Najčešći znakovi uključuju:
Ova faza se često opisuje kao stanje u kojem stvari gube “težinu” ili smisao, a svakodnevne aktivnosti postaju zahtjevne. Važno je naglasiti da se ne radi o slabosti ili nedostatku volje, nego o stanju koje zahvaća više razina funkcioniranja.
Jedna od važnih stvari koju vrijedi naglasiti jest da bipolarni poremećaj ne znači stalnu nestabilnost. Mnoge osobe imaju razdoblja u kojima se osjećaju stabilno, uravnoteženo i funkcionalno. Ta razdoblja mogu trajati tjednima, mjesecima, a ponekad i dulje.
Stabilnost se najčešće održava uz odgovarajuće liječenje i stručnu podršku, ponajprije kroz medikamentoznu terapiju i psihoterapiju.
Dijagnoza se postavlja razgovorom i procjenom stručnjaka za mentalno zdravlje, najčešće psihijatra. U obzir se uzimaju obrasci raspoloženja, trajanje i intenzitet simptoma, ponašanje, funkcioniranje u svakodnevnom životu te osobna i obiteljska anamneza.
Budući da simptomi mogu nalikovati drugim psihičkim stanjima, prepoznavanje bipolarnog poremećaja ponekad traži vrijeme. To ne znači da je stanje “nejasno”, nego da je važno pažljivo razumjeti cjelokupnu sliku.
Bipolarni poremećaj može se uspješno držati pod kontrolom uz kombinaciju pristupa:
Uz to, korisnu ulogu imaju i svakodnevne navike:
Važno je terapiju uvijek usklađivati s liječnikom.
Način na koji govorimo o bipolarnom poremećaju ima velik utjecaj. Kada se tema pojednostavljuje ili dramatizira, stvara se stigma. S druge strane, informiran i uravnotežen pristup pomaže razumijevanju i prihvaćanju.
Bipolarni poremećaj je ozbiljno stanje, ali i stanje s kojim se može živjeti uz podršku i odgovarajući pristup.
Bipolarni poremećaj je složeno stanje mentalnog zdravlja koje uključuje razdoblja povišenog i sniženog raspoloženja, ali iza te osnovne definicije krije se puno nijansi. Kod nekih ljudi naglašenije su faze povišene energije, kod drugih depresivne epizode, a kod mnogih postoje i duga razdoblja stabilnosti između tih faza.
Zato je važno pristupati ovoj temi bez pojednostavljivanja, bez straha i bez osuđivanja. Informiranost, pravodobna procjena i kvalitetna podrška čine veliku razliku. A to je često prvi korak prema stabilnijem i mirnijem životu.
U užurbanom svakodnevnom ritmu mnogi ljudi povremeno primjećuju trenutke kada misli nisu toliko jasne kao inače. Koncentracija je slabija, teško je pronaći pravu riječ u razgovoru ili zapamtiti jednostavne informacije. Taj se osjećaj često opisuje izrazom “brain fog”, odnosno “mentalna magla”.
Iako se taj izraz sve češće koristi u svakodnevnom govoru, važno je naglasiti da “brain fog” nije medicinska dijagnoza. Radi se o opisu niza kognitivnih iskustava koja uključuju smanjenu koncentraciju, sporije razmišljanje, osjećaj mentalne zasićenosti i dr. Takva stanja mogu se pojaviti u različitim životnim situacijama i često su povezana s načinom života, razinom stresa ili kvalitetom sna.
O ovoj temi govorimo u sklopu globalne inicijative “Brain awareness week”, odnosno tjedna svjesnosti o mozgu koji se svake godine obilježava u ožujku. Cilj spomenute inicijative jest približiti javnosti spoznaje o funkcioniranju mozga i potaknuti razumijevanje čimbenika koji mogu utjecati na njegovo zdravlje.
Mentalna bistrina se mijenja ovisno o brojnim faktorima; od sna i stresa do prehrane, digitalnih navika i općeg životnog ritma. Razumijevanje tih čimbenika može pomoći u boljem razumijevanju vlastite moždane funkcije.
Pojam “brain fog” u prijevodu doslovno znači “magla u mozgu”, ali zapravo opisuje subjektivni osjećaj mentalne nejasnoće ili usporenosti. Ljudi ga često koriste kako bi opisali trenutke kada razmišljanje nije onako brzo ili precizno kao inače.
“Mentalna magla” može uključivati različita iskustva poput:
Takvi simptomi mogu se pojaviti privremeno, primjerice tijekom razdoblja povećanog stresa ili nedostatka sna.
Mozak je pritom organ koji neprestano obrađuje golemu količinu informacija. On koordinira osjetilne podražaje, pamćenje, emocije, donošenje odluka i dr. Kada se promijene uvjeti u kojima funkcionira, kao što je primjerice nedostatak odmora ili povećano mentalno opterećenje, može se pojaviti osjećaj mentalne sporosti ili zasićenosti informacijama.
“Brain fog” obično nema jedan jedini uzrok. U mnogim slučajevima riječ je o kombinaciji više čimbenika koji zajedno utječu na mentalnu energiju i koncentraciju.
San ima važnu ulogu u funkcioniranju mozga. Tijekom spavanja odvijaju se procesi koji uključuju obradu informacija prikupljenih tijekom dana, regulaciju emocija i pretvaranje informacija u dugoročno pamćenje.
Kada je san kratak ili nekvalitetan (manje od 6 sati po noći), mnogi ljudi primjećuju smanjenu koncentraciju, sporije razmišljanje ili poteškoće s pamćenjem informacija sljedeći dan. Takva iskustva često se povezuju s osjećajem mentalnog umora ili “magle” u razmišljanju.
Mozak svakodnevno obrađuje veliki broj informacija. Tijekom razdoblja intenzivnog rada, važnih rokova ili stalnog “multitaskinga” može se pojaviti osjećaj mentalne zasićenosti.
Kronični stres može oštetiti hipokampus, dio mozga važan za pamćenje i učenje. U isto vrijeme, stalno obavljanje više zadataka odjednom smanjuje kapacitet radne memorije i otežava donošenje odluka.
Suvremeni način života donosi stalnu izloženost digitalnim informacijama poput poruka, notifikacija, vijesti i sadržaja na društvenim mrežama. Takav protok informacija može povećati potrebu mozga za stalnim prebacivanjem pažnje.
Neka istraživanja sugeriraju da česta promjena fokusa između različitih digitalnih podražaja može utjecati na način na koji obrađujemo informacije i održavamo koncentraciju. Taj fenomen ponekad se opisuje kao djelovanje tzv. “online mozga”, odnosno mozga koji se prilagođava digitalnom okruženju.
Na mentalnu jasnoću mogu utjecati i svakodnevne navike poput prehrane, razine tjelesne aktivnosti i hidracije. Mozak troši značajan dio ukupne energije organizma, pa promjene u načinu života često utječu i na subjektivni osjećaj mentalne energije.
Osim toga, “mentalna magla” se može pojaviti i uslijed:
Ne postoji točno određeno vrijeme koliko “mentalna magla” traje. Možete je osjećati nekoliko dana ili tjedana, ali u nekim slučajevima može potrajati mjesecima pa čak i godinama.
Ne može se niti u potpunosti spriječiti pojava “mentalne magle”. Međutim, mogu se poduzeti koraci za poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja kako bi se smanjio rizik pojave.
Ako “mentalna magla” značajno utječe na vašu kvalitetu života, obratite se zdravstvenom stručnjaku.
“Brain fog” se obično ne pojavljuje naglo. Često se razvija postupno, kroz osjećaj mentalnog zamora ili smanjene koncentracije tijekom dana.
Ljudi ga često opisuju kroz iskustva poput:
Takva iskustva relativno su česta u razdobljima povećanog mentalnog opterećenja ili promjena u svakodnevnoj rutini.
U mnogim slučajevima prolaze kada se uspostavi ravnoteža između rada, odmora i sna.
Mentalna jasnoća često je povezana s osnovnim životnim navikama. Male promjene u svakodnevnom ritmu mogu pridonijeti osjećaju bolje koncentracije i mentalne energije.
Redovit raspored spavanja i dovoljno sna važni su za procese pamćenja i kognitivne funkcije.
Kratke pauze tijekom mentalno zahtjevnih aktivnosti mogu pomoći u obnovi pažnje i smanjenju osjećaja mentalnog zamora.
Tjelesna aktivnost povezuje se s boljom cirkulacijom i osjećajem mentalne energije.
“Multitasking” često uključuje brzo prebacivanje pažnje između više zadataka, što može otežati održavanje koncentracije.
Povremeno udaljavanje od ekrana može pomoći u smanjenju mentalnog opterećenja informacijama.
Mozak je osjetljiv na promjene u ravnoteži tekućine u organizmu, pa redovit unos vode može pridonijeti osjećaju energije.
Prehrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima često se povezuje s podrškom kognitivnim funkcijama.
Aktivnosti poput šetnje, kreativnih hobija i slično, mogu pomoći u opuštanju i mentalnom “resetu”.
Mozak je izuzetno složen organ koji se stalno prilagođava okolini. Promjene u razini stresa, kvaliteti sna, količini informacija koje svakodnevno primamo ili ritam života, mogu se u nekim slučajevima odraziti na koncentraciju i mentalnu jasnoću.
U tim situacijama odjećaj mentalne magle može biti signal organizmu da treba više odmora, sna ili sporiji tempo.
Važno je naglasiti da povremeni trenutci slabije koncentracije nisu neuobičajeni. Mozak stalno reagira na okolinu, a razine mentalne energije se prirodno mijenjaju tijekom dana, I kroz različite životne faze. Zato se naglašava važnost ravnoteže između mentalnog rada, odmora I zdravih životnih navika.
Upravo zato je cilj Tjedna svjesnosti o mozgu podsjetiti koliko su razumijevanje mozga i briga o mentalnom zdravlju važni za svakodnevnu kvalitetu života.