Plinovi su dio normalnog procesa probave. Kada dolazi do oslobađanja viška plinova, posljedično se javljaju vjetrovi ili podrigivanje. U slučaju da su plinovi zarobljeni, dolazi do kruljenja u crijevima.
Zašto se javlja kruljenje, odnosno što su borborigmi i u kojem slučaju treba posjetiti liječnika, otkrio nam je Dominik Kralj, dr.med.
„Zvukovi“ u crijevima u pravilu su povezani s kretanjem hrane, tekućine i zraka kroz crijeva. Ovaj fenomen, poznat i kao crijevna peristaltika, odvija se radi razgradnje hrane i apsorpcije hranjivih tvari u tijelu. Do plinova u crijeva dolazi kada prebrzo jedemo, pijemo tekućinu zadihani ili jedemo i pričamo u isto vrijeme. Dakle, kruljenje u crijevima je rezultat kontrakcija mišića zidova crijeva, koje potiskuju probavnu smjesu prema naprijed. Ponekad kruljenje u crijevima može biti jače ili učestalije nego inače, što može biti neugodno ili čak bolno. Do viška zraka može doći i ako crijeva počnu proizvoditi previše plinova u želucu zbog nepravilnosti u unosu hrane.
Podrigivanje tijekom ili neposredno nakon obroka je normalno. Također, većina ljudi ima vjetrove do 20 puta dnevno. Iako plinovi ili kruljenje u crijevima mogu biti neugodni, rijetko su znak medicinskog problema.
Ako plinovi ili kruljenje u crijevima snižavaju kvalitetu života i sposobnost normalnog funkcioniranja, obratite se liječniku. Isto vrijedi i za slučaj ako primijetite neki od ovih dodatnih simptoma:
Zatvor, kronične bolesti crijeva, porast broja bakterija u tankom crijevu, intolerancija na hranu neka su od medicinskih stanja koja mogu povećati kruljenje u crijevima, nadutost ili plinove.
Ako vam plinovi i nadutost izazivaju neugodu, obratite pozornost na nekoliko stvari:
Redovita tjelesna aktivnost, dovoljno vode i pravilna prehrana koja u kojoj se uključuje uravnotežena količina vlakana mogu pomoći u održavanju zdravog probavnog sustava. Probavu također olakšava uzimanje manjih obroka tijekom dana i temeljito žvakanje. Ovisno o osjetljivosti, nastojte izbjegavati hranu koja može povećati nadutost ili proizvodnju plinova. Sveukupno gledano, razumijevanje uzrok kruljenja i faktora koji na utječu na tu pojavu te usvajanje zdravih prehrambenih navika, pomaže u sprječavanju stvaranja “neugodnih” zvukova.
S dolaskom proljeća, mnogima od nas veselje zbog toplijeg vremena brzo pokvari – kihanje, svrbež očiju, curenje nosa i osjećaj umora. Ako vam se to događa iz godine u godinu, vrlo je moguće da je u pitanju alergija. No što to točno znači i zašto se događa?
Alergija nastaje kada naš imunološki sustav – koji nas inače štiti od bolesti – pretjera u svom poslu. Naime, kod osoba koje imaju alergije, tijelo pogrešno prepozna neke bezopasne tvari iz okoliša kao opasnost. I tada reagira – često burno. Te tvari koje potiču reakciju nazivaju se alergeni. Najčešći su pelud (posebno u proljeće), kućna prašina, dlake kućnih ljubimaca, plijesan i grinje.
Na primjer, grinje su mikroskopska bića koja žive u posteljini, zavjesama i tepisima – vole topla i vlažna mjesta. Pelud pak doslovno leti zrakom tijekom cvatnje biljaka, što znači da smo joj u proljeće izloženi gotovo stalno. I ne treba vam mačka da biste imali alergiju na mačke – dovoljno je da boravite u prostoru u kojem je boravila neka mačka, jer se njihovi alergeni lako prenose.
Simptomi mogu biti različiti, ali najčešće uključuju:
Kihanje i začepljen nos
Curenje nosa i svrbež
Crvene, suzne i svrbeće oči
Kašalj, promuklost ili osjećaj “škakljanja” u grlu
Glavobolja, umor i podočnjaci
Kožni osipi, ekcemi ili crvenilo
U nekim slučajevima – i probavne smetnje poput proljeva ili povraćanja
Ako simptomi traju dulje vrijeme i ponavljaju se svake godine u isto vrijeme, velika je vjerojatnost da je riječ o sezonskoj alergiji, najčešće tzv. peludnoj hunjavici. Procjenjuje se da oko 10% ljudi ima ovu vrstu alergije.
Veliku ulogu igra genetika. Ako jedan od roditelja ima alergiju, postoji otprilike 25% šanse da će je imati i dijete. Ako oba roditelja imaju alergije, ta šansa skače na čak 75-80%.
No osim genetike, tu su i uvjeti u kojima odrastamo. Jedna od teorija kaže da djeca koja žive u „prečistim“ sredinama, bez dovoljno kontakta s prirodom i životinjama, češće razvijaju alergije. Imunološki sustav na neki način „nema što raditi“, pa počinje napadati bezopasne stvari. Druga teorija govori o modernoj prehrani, punoj konzervansa i siromašnoj zdravim mastima – i ona bi mogla imati veze s porastom alergija.
Ako sumnjate na alergiju, nemojte pogađati. Posjetite liječnika. On vas može uputiti na testiranje kako bi se točno utvrdilo što vam smeta. Najčešće metode su:
Kožni testovi – na podlakticu se stavljaju kapi raznih alergena i lagano se probode koža. Ako nastane crvenilo ili oteklina, znači da ste alergični na tu tvar.
Krvni testovi – određuje se količina posebnih protutijela (IgE) koja rastu u alergijskim reakcijama.
Provokacijski testovi – rijetko se rade jer uključuju izravno unošenje alergena u tijelo pod nadzorom liječnika, što može biti rizično.
Spirometrija – posebno kod osoba koje imaju probleme s disanjem, koristi se za mjerenje funkcije pluća.
Nažalost, alergije se ne mogu „izliječiti“ u klasičnom smislu. Ali dobra je vijest da se simptomi mogu jako dobro kontrolirati.
Najčešći lijekovi su:
Antihistaminici – smanjuju simptome poput kihanja, svrbeža i curenja nosa. Novije generacije ovih lijekova ne izazivaju pospanost i uzimaju se jednom dnevno.
Kortikosteroidi u spreju – koriste se za nos i vrlo su učinkoviti kod peludne hunjavice, ali ih treba početi uzimati prije nego što simptomi krenu.
Inhalacijski lijekovi – za osobe koje imaju i alergijsku astmu.
Fiziološka otopina – jednostavno ispiranje nosa slanom vodom može pomoći da se očisti sluznica od alergena.
Za dugoročnu pomoć, postoji i specifična imunoterapija (poznata i kao hiposenzibilizacija). To je postupak u kojem se pacijent postepeno navikava na alergen kroz male doze, koje se daju injekcijama ili kapima pod jezik. Potrebno je vrijeme (nekoliko godina), ali kod mnogih ljudi ovaj pristup jako smanji simptome ili ih u potpunosti ukloni.
Osim lijekova, postoje i jednostavni savjeti koji mogu olakšati svakodnevicu:
Pratite peludnu prognozu i izbjegavajte izlazak kad je koncentracija peludi visoka.
Tuširajte se i presvucite kad dođete izvana.
Držite prozore zatvorenima tijekom dana, a prozračujte uvečer ili nakon kiše.
Koristite usisavače s HEPA filtrima i redovito perite posteljinu.
Alergije mogu biti naporne, ali uz dobru dijagnozu i pravilan pristup, simptomi se mogu svesti na minimum – a proljeće opet može postati godišnje doba u kojem uživate. Više o tome u videu govori dr. Nikola: