Društvene mreže sjajan su izvor zabave i zanimljivih informacija. U nekoliko klikova možemo saznati sve što nam padne na pamet, provjeriti što rade naši prijatelji i pratitelji, zaviriti u privatne živote celebrity-a.
No, znate li da su brojna istraživanja dokazala kako su društvene mreže velik izvor pogrešnih informacija o zdravlju? Neke pogrešne informacije se dijele namjerno, a neke slučajno – jer se pogrešno protumače nalazi nekih istraživanja. U prenošenju se zaboravi neka ključna informacija koja mijenja smisao cijele poruke ili nešto što vrijedi za nešto. Ili se pak pogrešno se generalizira na nešto drugo. Osim toga, prisutnost lažnih stručnjaka i nedovoljno kvalificiranih osoba na tim platformama može potaknuti širenje dezinformacija i stvaranje zablude među korisnicima. Isto tako, mnogi korisnici dijele svoja iskustva, preporuke ili savjete bez stručne potvrde ili znanstvene osnove. Pogrešne informacije o zdravlju češće su prisutne na društvenim mrežama s vrlo brzim protokom informacija – kao što su Twitter i TikTok!
Ovakvo pogrešno tumačenje i prenošenje informacija može se dogoditi i najpouzdanijim medijima, u kojima cijeli timovi provjeravaju vjerodostojnost informacija. No, znamo kako na društvenim mrežama mogu objavljivati baš svi.
Naš dr. Nikola za vas je odabrao i prokomentirao pet (loših) TikTok zdravstvenih savjeta.
Ugrušak, kako mu i ime kaže, tvorba je sačinjena od zgrušane krvi. Radi se o prirodnom zaštitnom mehanizmu koji se aktivira kada postoji neko oštećeje tkiva.
Ako je oštećena površina kože, nastat će krasta, a ako se radi o oštećenju krvne žile, nastat će ugrušak ili tromb, kako se ta tvorba naziva u medicinskoj zajednici. Ugrušak će začepiti krvnu žilu i vremenom se razgraditi. No, u nekim zdravstvenim stanjima može doći do odvajanja tog ugruška od stijeke žile. Ako se radi o većem ugrušku, a krvne žile su mjestimično sužene, može doći do srčanog ili moždanog udara.
Tema ugrušaka je postala aktualna tijekom pandemije. Trebamo li se bojati njihovog nastajanja? Detaljnije pojašnjava dr. Nikola u novom videu!
Ugrušci najčešće izazivaju probleme udruženi sa stanjem koje se naziva arteroskleroza.
Kod nekih zdravstvenih stanja, stijenka arterije postaje tanja i manje elastična, a najčešće se radi o nakupljanju masnog materijala ispod unutarnje ovojnice arterija. Arteroskleroza se može javiti kod arterija u mozgu, srcu, bubrezima, ali i u arterijama ruku i nogu. Aarteroskleroza na arterijama koje opskrbljuju mozak i srce može imati vrlo teške, pa i kobne, posljedice. Ne treba zanemariti niti arterosklerozu koja zahvaća udove. Arteroskleroza nažalost ne izaziva specifične simptome, sve do uznapredovale faze bolesti ili postojanja ugruška.
U prevenciji nastanka arteroskleroze i ugrušaka, svakako vrijede postulati zdravog načina života. To uključuje ograničenu konzumaciju hrane bogate trans-masnim kiselinama (prerađena hrana, industrijska hrana, fast food). Uz to, valja ograničiti konzumaciju alkohola te izbjegavati konzumaciju cigareta.
No, same prehrambene navike nisu presudne u prevenciji. Nužna je i svakodnevna tjelovježba umjerenog intenziteta, u skladu s mogućnostima pojedinca. Zdrave navike spavanja i konstruktivne metode nošenja sa stresnim situacijama akođer su od velike važnosti.
Ako u obitelji imate osobe koje boluju od arteroskleroze ili hiperkolesterolemije, s redovitim preventivnim pregledima važno je početi u trećem desetljeću života.