Autoimune bolesti u porastu su posljednjih godina, no nažalost još uvijek nije jasno zašto. Poznato je preko 80 autoimunih bolesti, a poznato je i kako se nerijetko javljaju udružene. Naime, u pozadini je uglavnom kronična upala niskog stupnja, koja zahvaća različite organe i tkiva. U nastavku doznajte više o tome koja je poželjna prehrana za autoimune bolesti.
Glavni razlog zašto autoimune bolesti nastaju jest promijenjena funkcija imunološkog sustava. Zbog toga se stvaraju protutijela na normalno prisutne antigene u organizmu. S obzirom da se pojedina autoimuna bolest nerijetko javlja unutar obitelji, znamo kako postoji genetska predispozicija u pozadini. Iako može postojati genetska predispozicija, bolest se može ili ne mora javiti. Okidači razvoja bolesti mogu biti izloženost velikom stresu ili traumi, prisutnost nekih virusa, bakterija i drugih vanjskih čimbenika, ali i neka druga zdravstvena stanja, kao što su propusnost crijeva i neravnoteža mikrobioma. Češće se javljaju kod žena, no ni muškarci nisu pošteđeni.
Iako autoimune bolesti još uvijek ne možemo izliječiti, važno ih je liječiti prikladnim lijekovima te prilagodbom životnog stila.
Prehrambene navike važno je prilagoditi na način da se eliminiraju potencijalni alergeni, kao što su gluten, mlijeko i mliječni proizvodi te šećer. Preporučuje se protuupalna prehrana, pri čemu se prvenstveno misli na mediteransku prehranu, koja obiluje sezonskim voćem i povrćem, nezasićenim masnim kiselinama, krtom mesu, ribi, žitaricama. Detaljnije pojašnjava nutricionistkinja Sandra Krstev Barać.
Redovita tjelesna aktivnost navika je kojom ćete unaprijediti i tjelesno i mentalno zdravlje. Pri tome nije potrebno forsirati tijelo preko granica mogućnosti, već prilagoditi razinu opterećenja stanju organizma. Dovoljno je svaki dan prošetati 30-ak minuta ili nekoliko puta tjedno uključiti se u tjelesnu aktivnost višeg intenziteta.
Kako je emocionalni stres okidač razvoja, ali i pogoršanja niza zdravstvenih stanja, i kod autoimunih bolesti važno je održavati mentalnu higijenu. To podrazumijeva učenje konstruktivnih vještina nošenja sa stresom, razgovor u svrhu pronalaska rješenja, prorađivanje intenzivnih emocija. Nekad je dovoljno pisati dnevnik. Ponekad koristi sam razgovor o problemima s bliskom osobom. No, valjalo bi se obratiti i stručnjaku za mentalno zdravlje kako bi se naučile nove, konstruktivne, vještine suočavanja sa stresom.
Za još savjeta o prehrani, kliknite na ordinaciju “Prehrana”.
Sindrom policističnih jajnika (eng. polycystic ovary syndrome, PCOS) zahvaća između 15% i 20% žena reproduktivne dobi diljem Europe. Radi se o složenom poremećaju koji nastaje zbog genetskih predispozicija te spleta nekih okolišnih čimbenika, među kojima se ističe inzulinska rezistencija. Ovaj poremećaj uzrokuje teškoće u hormonalnom, metaboličkom te reproduktivnom sustavu.
Najuočljiviji simptomi PCOS su debljanje, pojačana dlakavost i akne po tijelu, gubitak kose te neregulirani menstrualni ciklusi.
Više pojašnjava nutricionistkinja Sandra Krstev Barać, poslušajte!
Postoje neke prehrambene smjernice koje se preporučuju ženama sa sindromom policističnih jajnika.
S obzirom da je u pozadini ovog sindroma kroničan upalni proces, kao i kod drugih upalnih stanja preporučuje se – protuupalna prehrana. Time se prvenstveno misli na mediteransku prehranu, bogatu vlaknima, proteinima (bjelančevinama) i dobrim masnoćama, uz kontroliran unos ugljikohidrata. Obroci se baziraju na ravnoteži tri glavna makronutrijenata, raznovrsnosti i umjerenom unosu kalorija.
U posljednje vrijeme sve se više istražuje povezanost PCOS i mikrobioma. Zdrava crijeva flora pokazala se ranije važnom u kontroli niza kroničnih nezaraznih bolesti, kao i u njihovoj prevenciji.
Od dodataka prehrani (suplemenata) preporučuju se mioinozitol, D kiro inozitol, krom, vitamin D, magnezij te omega-3 masne kiseline. Kao i uvijek, savjetujemo razgovor s liječnikom, nutricionistom ili ljekarnikom prije uzimanja suplementacije, kako bi se ustanovile individualne potrebe te najbolji oblik suplementacije.