virtualna, Autor na Virtualna ordinacija

Svjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače. Obilježavanje ovog dana započeo je u 1992. godini tadašnji Papa, Ivan Pavao II, radi svih bolesnih osoba i njihovih skrbnika. Ovogodišnje obilježavanje također je pod utjecajem poznatim kao- pandemija virusom COVID-19. Ove izvanredne okolnosti niti dvije godine kasnije nisu postale “novo normalno”, a pandemija je ostavila trag na tjelesnom i mentalnom zdravlju velikog broja svjetske populacije.

Što ja mogu učiniti?

Pandemija nas je podsjetila na važnost osnovnih higijenskih navika. Najmanje što možemo učiniti je paziti na razmak, ponašati se odgovorno prema okolini ako smo bolesni, nositi zaštitnu masku u zatvorenim prostorima, pogotovo ako je prisutno više ljudi.

Cijepljenje protiv virusa COVID-19, kao naprednija preventivna higijenska mjera i dalje se preporučuje svima koji cjepivo mogu primiti. Naš dr. Nikola objašnjava zašto je cjepivo izumljeno te kako ono djeluje.

Dio svjetske populacije, zbog objektivnih zdravstvenih prepreka nisu u mogućnosti primiti cjepivo, zbog čega je još važnija procijepljenost zdrave populacije. Specijalist onkologije, dr.sc. Davor Kust govori o tome kada je pravo vrijeme za cijepljenje osoba u onkološkom tretmanu.

Koronavirusna infekcija (COVID-19)

Velik dio populacije već je barem jednom prebolio zarazu virusom COVID-19. Simptomi, ovisno o osobi i soju virusa, mogu varirati od vrlo blagih, do vrlo teških. Dio bolesnika se suočava i s takozvanim postCOVID sindromom, odnosno javljanjem određenih zdravstvenih teškoća 12 tjedana nakon preboljene infekcije COVID-19.

Pandemija COVID-19 i utjecaj na svakodnevicu

Posljednje dvije godine fokus svijeta i zdravstvenih institucija usmjeren je na prevenciju i tretman infekcije uzrokovane virusom COVID-19. No, na svakom od nas je i dalje odgovornost brinuti o svom zdravlju te redovito odlaziti na preventivne preglede. Specijalistkinja ginekologije, dr.sc. Ivana Pentz, opisuje kako se pandemija odrazila na brigu o zdravlju među hrvatskim ženama.

Uz preventivne zdravstvene preglede, važno je voditi računa o zdravoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Pandemijska pravila života, odnosno promijenjene navike poslovnog i privatnog života, ostavile su trag na mentalno zdravlje na većinu populacije. Donosimo kratak podsjetnik na našu panel raspravu o stručnjacima uključenima u očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja.

Za kraj, podsjećamo na izreku “Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu”. Brinite o svom zdravlju! Za još ovakvog sadržaja pratite Čekaonicu.

Liječnici obiteljske medicine prvi su red zdravstvene zaštite i najčešći liječnici s kojima je većina građana u kontaktu. Istražili smo, kakav je to idealan liječnik obiteljske medicine?

Nedavno su se u medijima mogli pročitati rezultati inspekcijskog nadzora rada liječnika obiteljske medicine, koji impliciraju nesavjesno prakticiranje medicine i nedosljedno vođenje administracije.

Tim za istraživanje tržišta tvrtke Dedal komunikacije proveo je istraživanje o percepciji liječnika obiteljske medicine. Sudjelovalo je 307 građana, uglavnom žena (57%) mlađih od 50 godina (49%). Najčešće se radilo o zaposlenim (47%) visokoobrazovanim osobama (42%) iz Zagreba i okolice (34%). Rezultati govore u prilog činjenici da građani vole i poštuju svoje liječnike obiteljske medicine.

Kontakt s liječnikom obiteljske medicine

Polovina ispitanih sudionika bila je u kontaktu sa svojim liječnikom tijekom proteklih mjesec dana. U posljednjih godinu dana, kontakt s liječnikom obiteljske medicine nije bio pretežito uživo kao ranijih godina, nego i telefonski (73%), mailom (38%) te pomoću specijaliziranih platformi (9%). Upravo je kontakt i komunikacija s liječnikom obiteljske medicine značajan čimbenik u procjeni zadovoljstva svojim liječnikom obiteljske medicine.

Mišljenje građana o liječnicima obiteljske medicine je uglavnom pozitivno, procjenjujući ga boljim u odnosu na liječnike obiteljske medicine generalno. Sudionici smatraju kako ih njihov liječnik obiteljske medicine poznaje (77%) te da je stručan, ljubazan i nedovoljno plaćen za posao koji obavljaju. Gotovo polovica anketiranih sudionika je zadovoljna kako liječnik obiteljske medicine riješi problem zbog kojeg su došli (46%).

Ono što zamjeraju je, očekivano, dugo čekanje u čekaonicama i nedostupnost na telefon, ali i osjećaj da njihovi liječnici nisu dovoljno upoznati s novostima, da ne brinu o prevenciji te da generalno ne daju dovoljno informacija. Čak svaki peti sudionik smatra kako je jedan od aspekata unapređenja njihovog rada bolja edukacija. Manji dio sudionika smatra kako ih njihov liječnik obiteljske medicine ne upućuje na preglede koje sami smatraju da su im potrebni (13%).

Stajalište liječnika obiteljske medicine

Istovremeno s ispitivanjem mišljenja građana o liječnicima obiteljske medicine, provedeno je i ispitivanje perspektive liječnika obiteljske medicine o njihovom radu. Ne može se ne primijetiti da su stajališta pacijenata i liječnika obiteljske medicine slična. Naime, obje skupine se žale na nedovoljno vremena za međusoban kontakt te neadekvatnu opremljenost njihovih ordinacija. S druge strane, na pitanje kakav je idealan liječnik obiteljske medicine, i pacijenti i liječnici se slažu da se radi o stručnoj i ljubaznoj osobi, strpljivoj, odnosno dostupnoj.

Detaljnije o provedenom istraživanju možete pročitati ovdje.