Pivo je jedno od najomiljenijih ljetnih (alkoholnih) pića i vjeran sudionik ljetnih druženja, bilo da se radi o kartanju na plaži, roštiljanju u vrtu ili izletu na neko gorje. Vjerojatno se zato prvi petak u kolovozu obilježava Međunarodni dan piva.
Prema izvješću Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, pivo je peto najčešće konzumirano piće u svijetu. Nastaje fermentacijom, odnosno metabolizmom mikrorganizama. Na svijetu postoji više od 100 vrsta piva, a najpopularnije su ale, lager, pilsner i stout. U zadnje vrijeme sve je više craft piva, koje proizvode male pivovare, ali s kvalitetnijim sastojcima i u manjim količinama u odnosu na velike komercijalne pivovare.
Dugotrajno i prekomjerno konzumiranje alkohola utječe na jetru, dovodeći do alkoholne masne jetre, njene fibroze pa i ciroze. Ciroza jetre životno je ugrožavajuće stanje bez lijeka, a jedino rješenje je transplantacija jetre. Dr. Nikola je već upozoravao na važnost umjerene konzumacije alkohola, podsjeti se ovdje.
Najviša preporučljiva količina unosa čistog alkohola u danu iznosi 10g za žene i 20g za muškarce žene. Na tjednoj razini, dopušteno je do 14 jedinica alkohola, no ne preporučuje se da se tolika količina unese u istom danu. Dapače, idealno bi bilo da se nekoliko dana u tjednu uopće ne konzumira alkohol.
Da se vratimo na pivski jezik, smjernice za konzumaciju alkohola nalažu da se žene ograniče na jednu čašu piva dnevno (0,25L). Muškarcima su u danu dopuštene dvije čaše piva, odnosno jedno veliko pivo od 0,5L.
Alkoholna pića mogu nas učiniti podložnijima dehidraciji, što se lako događa u ljetnim mjesecima, a može ostaviti posljedice na organizam. Pri višim temperaturama zraka, unosite i veće količine tekućine, najbolje vode i nezaslađenih biljnih čajeva!
Tijekom ljetnih mjeseci svi čitamo u većoj mjeri pa donosimo preporuke za čitanje sa zdravstvenom tematikom. Kad „odradiš“ nekoliko laganih tema za opuštanje, možda ćeš poželjeti i nešto drugačije.
Knjige u kojima se opisuju medicinska stanja, bilo tjelesna ili mentalna, nama su sklizak teren. Vjerojatno se radi o profesionalnoj deformaciji, no ako pričama nije barem djelomično realno i/ili stručno pristupljeno, knjigu prestajemo čitati i stavljamo ju po strani. Ne preferiramo površne opise i olako pristupanje stanjima koja u stvarnosti mogu biti vrlo teške osobama koje prolaze kroz njih.
Za ovo ljeto izdvojili smo nekoliko naslova objavljenih zadnjih godina. Nešto su pisali liječnici i znanstvenici, a nešto osobe koje su osobno iskusile teme o kojima pišu.
Sljedećih nekoliko naslova mogu izazvati, hmm, crvenilo očiju pa ako ćeš ih čitati negdje u javnosti, preporučujemo nošenje šešira s velikim obodom ili sunčanih naočala. Odmah se ograđujemo odgovornosti za izazivanje suznih očiju, budući da su istraživanja pokazala kako povremeno puštanje suza može imati katarzično djelovanje, pogotovo ako prolaziš i sam(a) neke izazovne dane. Dobra vijest je i kako suze sadrže i neke neurotransmitere zbog kojih se osjećamo bolje pa možda uz naše preporuke osjetiš olakšanje vezano uz neke druge napetosti u svom životu.
Spisateljica Eva Woods se u dvadesetim godinama suočila s dijagnozom raka, ali i uspješno se izliječila. Kasnije se suočila s razvodom i teškom financijskom situacijom. Možda i kao dio oporavka, svoja iskustva pretočila je u priču o Annie i Polly. Annie život stalno iznova iznenađuje na neugodan način, zbog čega joj dane ispunjavaju tuga, posao koji ne voli i maraton TV serija. Polly svoje dane provodi potpuno drugačije, no zbog agresivnog tumora na mozgu preostalo joj je još samo njih stotinjak. Nakon slučajnog susreta, zajedno pokušavaju naći smisao u svakom novom danu i iskoristiti ga na najbolji način.
Neka te šarena naslovnica ne zavara, ova knjiga probudit će različite osjećaje u tebi i potaknuti te na promišljanje o boljem provođenju svojih dana unutar svoje obitelji i zajednice. No, unatoč svemu, možemo reći kako se radi o feel-good naslovu.
Ako se čitajući voliš ponekad vratiti u adolescentsko razdoblje, ovo je definitivno knjiga za tebe. Pratimo priču srednjoškolaca Violet i Fincha, a svatko od njih ju priča iz svoje perspektive. Violet se nakon obiteljske tragedije povukla u sebe, što Finch, neobičan mladić iz škole, nastoji promijeniti. Zajedno odrađuju školski projekt, pobliže se upoznaju i naravno – zaljubljuju. No, nije sve tako jednostavno..
Ova knjiga bavi se različitim aspektima mentalnog zdravlja, na dosta osoban način. Naime, autorica u svojim adolescentskim danima bila zaljubljena u mladića poput Fincha pa su neke situacije pomalo i autobiografske. Na Netflixu možeš pronaći i film za čije snimanje je korištena ova knjiga kao predložak (IMDb, 6,5)
Lisa Genova je neuroznanstvenica, koja pričama o običnim pojedincima poučava čitatelje o različitim neurološkim stanjima. Preporučujemo dvije njene knjige.
Alice doživljava ran početak Alzheimerove bolesti, a cijeli proces pratimo perspektive žene i majke koja postepeno mora početi živjeti potpuno drugačiji život. Kako je to doživjeti simptome nepovratne neurodegenerativne bolesti i funkcionirati u obitelji i zajednici, ova autorica jako dobro opisuje. U drugoj preporuci, Richard, uspješan pijanist suočava se s dijagnozom ALS. Prva (a možda i jedina) asocijacija na ALS je izazov polijevanja hladnom vodom, no u ovoj knjizi upoznajemo bolest u punini. Dok mu tijelo postepeno posustaje, Richard je i dalje svjestan svake promjene, što predstavlja velik izazov njegovom mentalnom zdravlju.
Prema knjizi Zauvijek Alice snimljen je i film s predivnom Juliane Moore (IMDb 7,5).
Već smo pisali o fascinaciji temama medicinske tematike i fiktivnim tajnim životima doktora na dugim dežurstvima. Zašto ne biste pročitali i jednu stvarnu priču?
Adam Kay je proveo nekoliko godina usavršavajući se kao liječnik, što ga je motiviralo na objavljivanje (većinom) duhovitih memoara o životu i radu mladog liječnika u britanskom zdravstvu. Možeš naučiti više o napornim radnim satima stažista i specijalizanata, čuti neke pikanterije, ali i uvjeriti se kako nelogične situacije nisu karakteristične isključivo za hrvatski zdravstveni sustav. Moramo ipak staviti disclamer, na stranicama te očekuju neke stvari koje kao pacijent(ica) možda i ne želiš znati, pogotovo ako si žena, budući da se dr. Kay usavršavao u području ginekologije i porodništva. Ali garantiramo da će te zabaviti svojim anegdotama, nečemu poučiti, a možda ćeš i razviti veće razumijevanje za zdravstvene djelatnike.
Autor više ne radi u zdravstvu, nego kao autor i komičar. Okusio se i kao scenarist, pa je ove godine svjetlo dana ugledala i istoimena serija s Benom Whishawom u glavnoj ulozi (IMDb 8,4).
Ova knjiga još nije objavljena kod nas pa ju predlažemo ako ti nije problem čitati na engleskom jeziku. Lydia Kang je fizičarka, Nate Pedersen povjesničar, a zajedno su napisali knjigu o najgorim zaraznim bolestima koje su zadesile čovječanstvo. Opisuju kako su pronađeni njihovi nulti pacijenti, koje simptome su imali. Kao i kakav je bio društveni kontekst u vrijeme njihovog javljanja.
Dio je posvećen i pandemiji uzrokovanoj virusom COVID-19. Pa ako ti još uvijek nije jasno sve što nam se događa zadnje dvije i pol godine, ovo je knjiga za tebe!