Smisao života većina nas propitkuje i traži većinu života. Za početak se odmah ograđujemo i utvrđujemo kako niti ovdje nećemo otkriti recept za smislen život. No, svakako ćemo te potaknuti da razmisliš o stvarima i osobama koje daju smisao tvom!
Jednostavna vježba da se prisjetimo smisla jest prisjetiti se tko smo sve mi. Neki od nas su roditelji, neki djeca, dio su zaposlenici, a dio studenti. Neki su partneri, neki su supružnici. Dio djeluje za dobrobit zajednice, a dio za dobrobit neke tvrtke.
Zapiši na papir koje sve uloge obavljaš u svojoj svakodnevici i dobit ćeš dobar pregled u kojim odnosima i aktivnostima leži tvoj smisao. Podsjećamo, naše životne uloge, pa s njima i naš smisao, možemo mijenjati ako nam trenutne više ne odgovaraju.
Našim tijelom teče pet osnovnih osjećaja: sreća, tuga, strah, ljutnja i gađenje. Sve ostale emocije (npr. ljubomora, krivnja, uzbuđenje, ljubav) spoj su i nadogradnja ovih osnovnih. Zdrava osoba osjeća sve osnovne i složene emocije, makar neke nisu ugodne za prolaziti kroz njih.
Osvijestite osjećaje kroz koje prolazite. Ako su takozvane neugodne češće od onih koje percipirate ugodnima, možda je vrijeme za razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje.
Navika koja ne oduzima previše vremena, a puno toga osvještava jest „brojanje blagoslova“. Jednom kada upadnemo u rutinu, postajemo nesvjesni svega dobroga u našim životima. Pogotovo ako se okružimo osobama usmjerenima na negativno, koje nas lako povuku za sobom u dubine besmisla.
Svaku večer zapiši tri do pet stvari na kojima si zahvalan u tom danu. Neka to budu i stvari koje lako previdimo – netko nam je pripremio ukusan obrok, netko nas je pustio u prometnoj gužvi, netko nam je rekao da smo im važni. Vidjet ćeš kako u svakom danu možemo pronaći smisao, na više polja nego što se čini na prvi pogled.
Većina nas svoje dane prolazi na autopilotu. Nesvjesno odrađujemo zadatke, jurimo s jednog mjesta na drugo, jedemo kada i što stignemo, na pitanje kako smo najčešće odgovaramo s ‘u gužvi’. Ubrzan tempo života većina ljudi koja radi puno radno vrijeme u velikom gradu ne može promijeniti.
Ono što možemo napraviti je odvojiti po nekoliko minuta nekoliko puta u danu za vraćanje u sadašnji trenutak. Dok zagrijavate vodu za kavu, hodate prema trgovini ili perete suđe, pokušajte svim osjetilima osvijestiti taj trenutak. Tako ćete se „resetirati“ i povećati kapacitet za užurbanu svakodnevicu.
Svima su nam poznati slučajevi osoba koje imaju teži život od nas, ali izgledaju zadovoljnije i sretnije od nas. I obrnuto, zavidni smo nekim ljudima na njihovom životu, ali isti ti se često žale na različite aspekte svog života, djeluju depresivno i anksiozno.
Upravo u našoj Virtualnoj ordinaciji za dobre priče donosimo iskustva osoba koji su se susreli s objektivno traumatičnim iskustvima, nakon kojih su odlučili učiniti nešto dobro za sebe i svoju okolinu. Inspirirajte se njihovim pričama, a podsjećamo i kako se evolucija bazira na prilagodljivosti i opstanku najprilagodljivijih, a ne najjačih. Životom je stoga važno kročiti otvoreno i spremno na prilagodbu stalnim promjenama u našoj okolini.
Znaš li što točno znači biti u trenutku? Zatvori oči i pokušaj se dosjetiti:
Koliko je bilo uspješno ovo dosjećanje? Za velik broj ljudi nije bilo uspješno jer jako malo osoba je prisutno u sadašnjem trenutku.
Ako promatrate malenu djecu, uočit ćete sposobnost da usmjere cjelokupan fokus na jednu stvar ili situaciju. Bilo da se radi o igrački, gledanju crtića ili slušanju priče, u mogućnosti su u potpunosti se posvetiti tome.Pri tome ignorirajući sve i svakoga oko sebe.
Tijekom odrastanja, stavlja se pritisak na djecu da rade više stvari istovremeno. Isto tako, da brinu o nečemu. Paze na nešto, sjete se kako im je bilo kada su prošli put nešto pogrešno napravili. Možemo reći da ih okolina potiče na razmišljanje o budućnosti i prošlosti. S druge strane, usmjerenost na sadašnji trenutak se opisuje kao nezrelost ili neozbiljnost. No, je li to doista tako?
Naš mozak je predodređen da se usmjerava na opasnost i negativno, jer nam to, iz evolucijske perspektive, omogućava da na vrijeme opazimo ugrožavajuću situaciju i preživimo ju. Danas se ne borimo s mamutima, nego s rokovima, nepristojno sročenim mailovima ili ljudima koji nam ne žele dobro. Možemo reći kako nema potrebe da trošimo energiju na detektiranje negativnosti, no svejedno to činimo.
Dobra vijest je kako se bivanje u trenutku može istrenirati. Nakon toga garantiramo da ćete idući put bez problema znati odgovore na naša pitanja s početka. Većina osoba koja se nosi s anksioznošću ili depresivnošću vrlo su nesvjesni svoje okoline. Iako je njihov unutarnji svijet briga i strahova nevjerojatno bogat i receptivan. Moguće da nijednim osjetilom neće primijetiti beskućnika u svojoj okolini, neće moći razumjeti tuđe osjećaje ili brige, neće se na prvu prisjetiti što je kolega jeo tijekom zajedničkog ručka.
Kada te preplave osjećaji da je sve van tvoje kontrole ili se uloviš u začaranom krugu razmišljanja o prošlosti ili briganja o budućnosti, možeš učiniti nešto od sljedećeg.
Stavi dlan jedne ruke na prsa, a dlan druge na trbuh. Pokušaj dah preusmjeriti s pluća na trbuh, pri čemu će ti pomoći tvoje ruke – dlan na prsima neka ostane miran, a neka se podiže i spušta samo onaj na trbuhu. Ovo vjerojatno neće biti jednostavno prvi puta kad pokušaš, ali savjetujemo da vježbaš svaku večer prije spavanja kada si opušten/a, kako bi disanje iz trbuha postalo automatska radnja u trenucima kada si pod stresom.
Zašto ovo raditi? Na ovaj način produbljuješ dah. Udišeš i izdišeš veći volumen zraka. Također, usporavaš disanje i posredno smiruješ svoj živčani sustav. Dodatno, misli će biti usmjerene na provod zraka do trbuha pa se neće vrtiti po prošlosti ili budućnosti. Kako znamo da se u ovoj vježbi mozak naviknut na stalno preispitivanje može usmjeriti na vrednovanje disanja, odmah napominjemo kako nema ispravnog ili pogrešnog načina kako disati pa se takvim mislima ne treba zamarati ni nanosekunde.
Kada te preplave misli koje nisu konstruktivne, odmakni se od njih usmjeravajući se na upoznavanje okoline. Ovdje možeš kreativnost za generiranje problema usmjeriti na kreativnost za smišljanje kriterija upoznavanja okoline. Pronađi pet plavih predmeta u svojoj okolini, uoči pet predmeta kojima nije mjesto u toj prostoriji, pronađi tri osobe odjevene u istim tonovima. Mogućnosti je bezbroj!
Zašto ovo raditi? Mozak generira misli svake dvije-tri sekunde jer je to njegov posao i to se neće promijeniti. Ono što možemo jest dati mu zadatak da generira misli koje su nam emotivno neutralno obojene, koje nam neće uzrokovati strah, tugu ili bijes. Prilikom ove vježbe dobra je vjerojatnost da će se mozak vraćati nazad na probleme i strahove kojima inače puni misaoni repertoar. no treba biti uporan vraćanjem na kriterij upoznavanja okoline koji smo mu zadali.