Nakon duge i hlade zime, jedva dočekamo izlaganje suncu u proljetnim i ljetnim mjesecima. No, koliko sunca je dovoljno za zdravlje i sintezu vitamina D, a koliko izlaganje suncu vodi narušavanju zdravlja?
Naš dr. Nikola pojašnjava što se događa u našem tijelu i koži kada se izlažemo suncu, ali i procese koji se dogode uslijed prekomjernog izlaganja suncu.
Par kratkih podsjetnika:
Što ako ipak izgorite na suncu? Donosimo nekoliko savjeta za prvu pomoć!
Hladna kupka – Crvenilo na koži nije lijepo vidjeti, peče i zateže, a ujedno je i znak upale. Kako bi se smanjio upalni proces i bol zbog opeklina, pri tuširanju koristite hladniju vodu jer će olakšati neugodan osjećaj.
Hidratantna krema – Zahvaćeno mjesto mažite hidratantnom hranjivom kremom. U nizu kozmetičkih sastojaka koji smanjuju upalne procese, aloe vera je sigurno jedna od najpoznatijih, a njeno korištenje nije mit.
Pijte više vode – Ako je veći dio tijela zahvaćen crvenilom, kožna barijera se oštećuje i nije u mogućnosti zadržati tekućinu koja je potrebna organizmu. Stoga, može doći do dehidracije pa se preporučuje piti veće količine vode i nezaslađenih biljnih čajeva.
Protuupalni lijek – Javite se liječniku obiteljske medicine ako je zahvaćen velik dio tijela. S obzirom na druga zdravstvena stanja koja imate, može preporučiti uzimanje njegog protuupalnog lijeka, primjerice paracetamola ili ibuprofena.
Lagane tkanine – Na upaljenu kožu možete staviti tanku vlažnu gazu kako bi umanjila neugodan osjećaj. Iako sva odjeća smeta kada izgorimo na tijelu, manje će iritirati lagana i široka odjeća. Birajte pamučne i lanene komade.
Društvene mreže sjajan su izvor zabave i zanimljivih informacija. U nekoliko klikova možemo saznati sve što nam padne na pamet, provjeriti što rade naši prijatelji i pratitelji, zaviriti u privatne živote celebrity-a.
No, znate li da su brojna istraživanja dokazala kako su društvene mreže velik izvor pogrešnih informacija o zdravlju? Neke pogrešne informacije se dijele namjerno, a neke slučajno – jer se pogrešno protumače nalazi nekih istraživanja. U prenošenju se zaboravi neka ključna informacija koja mijenja smisao cijele poruke ili nešto što vrijedi za nešto. Ili se pak pogrešno se generalizira na nešto drugo. Osim toga, prisutnost lažnih stručnjaka i nedovoljno kvalificiranih osoba na tim platformama može potaknuti širenje dezinformacija i stvaranje zablude među korisnicima. Isto tako, mnogi korisnici dijele svoja iskustva, preporuke ili savjete bez stručne potvrde ili znanstvene osnove. Pogrešne informacije o zdravlju češće su prisutne na društvenim mrežama s vrlo brzim protokom informacija – kao što su Twitter i TikTok!
Ovakvo pogrešno tumačenje i prenošenje informacija može se dogoditi i najpouzdanijim medijima, u kojima cijeli timovi provjeravaju vjerodostojnost informacija. No, znamo kako na društvenim mrežama mogu objavljivati baš svi.
Naš dr. Nikola za vas je odabrao i prokomentirao pet (loših) TikTok zdravstvenih savjeta.