Ugrušak, kako mu i ime kaže, tvorba je sačinjena od zgrušane krvi. Radi se o prirodnom zaštitnom mehanizmu koji se aktivira kada postoji neko oštećeje tkiva.

Kako nastane ugrušak?

Ako je oštećena površina kože, nastat će krasta, a ako se radi o oštećenju krvne žile, nastat će ugrušak ili tromb, kako se ta tvorba naziva u medicinskoj zajednici. Ugrušak će začepiti krvnu žilu i vremenom se razgraditi. No, u nekim zdravstvenim stanjima može doći do odvajanja tog ugruška od stijeke žile. Ako se radi o većem ugrušku, a krvne žile su mjestimično sužene, može doći do srčanog ili moždanog udara.

Tema ugrušaka je postala aktualna tijekom pandemije. Trebamo li se bojati njihovog nastajanja? Detaljnije pojašnjava dr. Nikola u novom videu!

Arteroskleroza

Ugrušci najčešće izazivaju probleme udruženi sa stanjem koje se naziva arteroskleroza.

Kod nekih zdravstvenih stanja, stijenka arterije postaje tanja i manje elastična, a najčešće se radi o nakupljanju masnog materijala ispod unutarnje ovojnice arterija. Arteroskleroza se može javiti kod arterija u mozgu, srcu, bubrezima, ali i u arterijama ruku i nogu. Aarteroskleroza na arterijama koje opskrbljuju mozak i srce može imati vrlo teške, pa i kobne, posljedice. Ne treba zanemariti niti arterosklerozu koja zahvaća udove. Arteroskleroza nažalost ne izaziva specifične simptome, sve do uznapredovale faze bolesti ili postojanja ugruška.

U prevenciji nastanka arteroskleroze i ugrušaka, svakako vrijede postulati zdravog načina života. To uključuje ograničenu konzumaciju hrane bogate trans-masnim kiselinama (prerađena hrana, industrijska hrana, fast food). Uz to, valja ograničiti konzumaciju alkohola te izbjegavati konzumaciju cigareta.

No, same prehrambene navike nisu presudne u prevenciji. Nužna je i svakodnevna tjelovježba umjerenog intenziteta, u skladu s mogućnostima pojedinca. Zdrave navike spavanja i konstruktivne metode nošenja sa stresnim situacijama akođer su od velike važnosti.

Ako u obitelji imate osobe koje boluju od arteroskleroze ili hiperkolesterolemije, s redovitim preventivnim pregledima važno je početi u trećem desetljeću života.

RokOtok inicijativa je kojom se nastoji educirati djecu o važnosti poznavanja i očuvanja okoliša u kojem se nalazimo. Pokretač inicijative, bloger Domagoj Jakopović Ribafish, stoga svako ljeto pliva na ruti koja povezuje sve hrvatske otoke . One velike i one malene! U dvije godine povezao ih je 34, a za ovo zadnje ljeto preostaje još njih 16.

Osim nevjerojatne tjelesne spremnosti, vrlo je važna i mentalna priprema. Ribafish govori kako mu u održavanju motivacije pomaže i uspomena na preminulog sina Roka. Uostalom, zato je i ova inicijativa pokrenuta.

Naša Iva Kantolić razgovarala je s Ribafishom o RokOtoku, poslušajte!

Kako sudjelovati?

Ako se u srpnju nađete na nekom od otoka na Sjevernom Jadranu, odvojite vrijeme i povedite svoje mališane na druženje s Ribafishom! Čut ćete zanimljivo predavanje o očuvanju okoliša, sudjelovati u različitim igrama, poput traženja blaga, a vjerojatno i dobiti neki zanimljiv poklon za uspomenu.

Naravno, pomoći će i širenje informacije društvenim mrežama stoga zapratite na YouTube, Facebooku i Instragramu kanale RokOtoka i Virtualne ordinacije još danas!

 

RokOtok poruka

Za kraj, prenosimo poruku inicijative RokOtok: prije nego što upoznaš svijet, upoznaj svoju domovinu! Ribafisha su to poučili roditelji, a i sam je to prenosio svom sinu. Sada tome poučava djecu na hrvatskim otocima, uz odličnu motivaciju – časti ćevapčićima svakoga tko i sam obiđe sve hrvatske otoke!

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Pravila o upotrebi kolačića