Tjelesna bol javlja se kada negdje postoji neko oštećenje. Jeste li se zapitali zašto osjećamo bol? Bol je zapravo signal da nešto nije u redu i da nešto treba poduzeti.Radi se o evolucijskoj prilagodbi koja nam povećava vjerojatnost preživljavanja. Da ne osjećamo bol, ne bismo znali da moramo odmoriti ili ozdraviti te bismo vrlo brzo bili mrtvi.
Bol može biti vrlo neugodan simptom te uzrokovati brigu kod pojedinca. Prvi korak je svakako odmoriti i ne koristiti u većoj mjeri dio tijela koji je u bolovima. No, ako bolovi potraju duže, važno je utvrditi njihov intenzitet i trajanje, kako bi se mogli adekvatno dijagnosticirati i liječiti.
Što možete poduzeti sami kod pojave bolova, a kada je potrebno javiti se liječniku? Dr. Nikola Vas savjetuje!
Iako proživljavanje bolova nije ugodno niti zabavno, donosimo nekoliko fun facts ili zanimljivosti o njima!
Mnogi su zaboravili ovu činjenicu izlaskom iz srednje škole, ali u hrvatskom jeziku imamo dvije imenice bol, jednu ženskog, a drugu muškog roda. Ova bol odnosi se na bol uzrokovanu na emotivnoj razini, a ovaj bol odnosi se na bol uzrokovanu na tjelesnoj razini. Primjerice, kad nam netko slomi srce javlja nam se jaka bol, a kad slomimo ruku muči nas stalno prisutan bol. Malo nespretno, ali tako je. Možda je jednostavnije govoriti o bolovima u množini!
Iako su glavobolje dosta česta vrsta bolova, mozak kao organ ne može osjetiti bol i eventualno oštećenje mozga ne može boljeti. Sigurno ste vidjeli slike operacije mozga tijekom kojih su pacijenti budni, nekad čak i razgovaraju ili rade neke aktivnosti. Sad znate kako je to moguće! Istovremeno, unutar mozga postoji centar za bol koji skuplja informacije o bolovima u cijelom tijelu, procesuira ih i proslijeđuje u druge dijelove mozga koji vode tome da – znamo da nas negdje boli.
Svatko od nas se razlikuje po nizu karakteristika, tako i po osjećaju bola. To je zbog strukturalnih i kemijskih karakteristika u mozgu, činjenici postoji li kakav upalni proces u tijelu, ali i ranije iskustvo emotivnog nošenja s bolom. Možda je to jasnije ženama, koje iz mjeseca u mjesec prolaze menstrualni ciklus koji neke onesposobljuje, a neke te dane prolaze jednako uspješno kao i svaki drugi dan. Još jedna zanimljivost je to da je ženama osjećaj bola intenzivniji u razdoblju prije i tijekom menstruacije (lutealna faza), nego u razoblju nakon menstruacije (folikularna faza, ovukacija).
Jedan od načina uspješnijeg nošenja s bolom je mentalni trening. Pritom se prvenstveno misli na mindfulness, tehniku koja potpada pod kognitivno bihevioralni psihoterapijski pravac. Ova metoda se posebno preporučuje osobama koje imaju neka kronična zdravstvena stanja koja im uzrokuju stalne bolove. Savladava se tijekom osmotjednih edukacijskih ciklusa, no vrlo je važno svakodnevno vježbati i prakticirati mindfulness vježbe. Tako se upoznaje svoje tijelo, prihvaćaju vlastite granice i postaje spremniji na “svoju” količinu boli.
Svjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače. Obilježavanje ovog dana započeo je u 1992. godini tadašnji Papa, Ivan Pavao II, radi svih bolesnih osoba i njihovih skrbnika. Ovogodišnje obilježavanje također je pod utjecajem poznatim kao- pandemija virusom COVID-19. Ove izvanredne okolnosti niti dvije godine kasnije nisu postale “novo normalno”, a pandemija je ostavila trag na tjelesnom i mentalnom zdravlju velikog broja svjetske populacije.
Pandemija nas je podsjetila na važnost osnovnih higijenskih navika. Najmanje što možemo učiniti je paziti na razmak, ponašati se odgovorno prema okolini ako smo bolesni, nositi zaštitnu masku u zatvorenim prostorima, pogotovo ako je prisutno više ljudi.
Cijepljenje protiv virusa COVID-19, kao naprednija preventivna higijenska mjera i dalje se preporučuje svima koji cjepivo mogu primiti. Naš dr. Nikola objašnjava zašto je cjepivo izumljeno te kako ono djeluje.
Dio svjetske populacije, zbog objektivnih zdravstvenih prepreka nisu u mogućnosti primiti cjepivo, zbog čega je još važnija procijepljenost zdrave populacije. Specijalist onkologije, dr.sc. Davor Kust govori o tome kada je pravo vrijeme za cijepljenje osoba u onkološkom tretmanu.
Velik dio populacije već je barem jednom prebolio zarazu virusom COVID-19. Simptomi, ovisno o osobi i soju virusa, mogu varirati od vrlo blagih, do vrlo teških. Dio bolesnika se suočava i s takozvanim postCOVID sindromom, odnosno javljanjem određenih zdravstvenih teškoća 12 tjedana nakon preboljene infekcije COVID-19.
Posljednje dvije godine fokus svijeta i zdravstvenih institucija usmjeren je na prevenciju i tretman infekcije uzrokovane virusom COVID-19. No, na svakom od nas je i dalje odgovornost brinuti o svom zdravlju te redovito odlaziti na preventivne preglede. Specijalistkinja ginekologije, dr.sc. Ivana Pentz, opisuje kako se pandemija odrazila na brigu o zdravlju među hrvatskim ženama.
Uz preventivne zdravstvene preglede, važno je voditi računa o zdravoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Pandemijska pravila života, odnosno promijenjene navike poslovnog i privatnog života, ostavile su trag na mentalno zdravlje na većinu populacije. Donosimo kratak podsjetnik na našu panel raspravu o stručnjacima uključenima u očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja.
Za kraj, podsjećamo na izreku “Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu”. Brinite o svom zdravlju! Za još ovakvog sadržaja pratite Čekaonicu.