U posljednje dvije godine doživjeli smo veći broj traumatskih događaja, na lokalnoj i globalnoj razni. Ako tome pridodamo promjenu rutine, socijalnu distancu te gubitak bliskih osoba, zapravo si moramo dati pohvalu za dobro funkcioniranje kroz sve ove izazove. No, kada je vrijeme za savjetovanje kod psihologa?
Psiholozi i drugi stručnjaci za mentalno zdravlje ističu kako su im rasporedi puni posljednjih godinu dana. Razlog tome je porast svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja s jedne strane te činjenica da se ljudi više ne mogu samostalno nositi s novonastalim situacijama te im je potrebna stručna podrška.
Savjetovanje je zapravo vođeni razgovor između klijenta (osobe) i stručnjaka (savjetovatelj, psihoterapeut), u kojem se nastoje definirati teškoće na kojima će se raditi te pronalaze prikladni načini rješavanja tih teškoća.
Detaljnije pojašnjava psihologinja Anđela Jelić u videu niže.
Donosimo nekoliko važnih informacija prije upuštanja u savjetovanje:
Iako mnogi ljudi odlaze psihologu po savjet, on neće dati uputu kako se nositi s problemom niti gotovo rješenje. Uloga psihologa je pasivna, jednostavno vodi osobu prema uvidu i osvještavanju teškoća te nudi alate kojima će klijent razrješiti teškoće. Glavnu ulogu u savjetovanju (i periodu između dva savjetovanja) ima klijent.
Nema brzog rješenja
Nažalost, brzog rješenja za teškoće mentalnog zdravlja nema. Dapače, najbolje bi bilo osnaživati mentalno zdravlje kada je sve u redu, kako bismo imali dovoljno snage i resursa nositi se s teškim situacijama kada do njih dođe.
Trajanje procesa
Kako nema brzog rješenja, tako nema ni rješenja preko noći. Većina teškoća neće se riješiti u jednom susretu, a rijetko koje će se riješiti u tri susreta. Stoga, odvojite nekoliko mjeseci za suradnju sa svojim psihologom, ako želite dugotrajnu i održivu promjenu u svom svakodnevnom funkcioniranju.
Financije
Dugotrajno savjetovanje će zahtijevati i znatna financijska odvanjanja. Dodatno frustrirajuće može biti činjenica da produkt ulaganja neće biti brzo vidljiv, niti opipljiv. Ulaganje u mentalno zdravlje može se gledati kao dugoročno ulaganje, slično kao kad ulažemo u neku drugu edukaciju.
Sigurno ste nekada na uputnici za vađenje krvi susreli kraticu KKS? To je kompletna krvna slika, a objedinjuje crvenu krvnu sliku (CKS) i diferencijalnu krvnu sliku (DKS). Obično ste upućeni napraviti kompletnu krvnu sliku kako bi se vidjelo generalno staje u organizmu. Neke komponente KKS mogu upućivati na postojanje upalnog procesa, alergije ili anemije.
Naš dr. Nikola pojašnjava što sve sadržava nalaz kompletne krvne slike.
Hemoglobin je vrsta proteina u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima), odgovoran za prijenos kisika iz plućnih mjehurića u periferna tkiva. Manjak hemoglobina može upućivati na anemiju.
Eritrociti ili crvene krvne stanice sadrže hemoglobin, koji prenosi kisik i ugljični dioksid.
Trombociti ili krvne pločice, bezbojne su čestice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi.
Leukociti ili bijele krvne stanice, sastavni su dio obrambenoga sustava organizma. U krvi razlikujemo pet vrsta:
Ako neka od ovih stavki odudara na Vašem krvnom nalazu, ne znači da nešto nije u redu s Vama! Svaka osoba se razlikuje i ima svoje referentne vrijednosti unutar kojih se nalaze pojedini parametri.
Savjetuje se da kompletnu krvnu sliku (KKS) učinite jednom godišnje. Osim što ćete provjeriti cjelokupno zdravstveno stanje, upoznat ćete svoje tijelo i uobičajene koncentracije pojedinih krvnih parametara – baš za Vas.