Pred nama je blagdansko razdoblje, koje se često opisuje kao najsretnije doba u godini. No, velikom broju ljudi blagdani su asocijacija na stres, usamljenost, pretjeranu potrošnju ili puno obaveza.

Očekivanja

Posljednjih godina sve nas više bombardiraju prijedlozi kako bi blagdani trebali izgledati, što pripremati, kako urediti dom, što pokloniti. Ako ih poslušamo i postavimo očekivanja u skladu s trendovima na društvenim mrežama, zapravo si stvaramo nepotreban pritisak. Visoka očekivanja teško je ostvariti, stoga u blagdansko vrijeme uđite realnijih očekivanja i opušteniji.

Dodatno, velik broj ljudi, kao posljedicu pandemije uzrokovane virusom COVID-19, ove blagdane će provesti bez člana obitelji ili prijatelja. Zbog tuge i usamljenosti neće imati sretne i vesele blagdane. Svaki gubitak je potrebno odžalovati, za što je potrebno neko vrijeme. No, važno je ostati otvoren za kontakt s ljudima i stvaranje novih blagdanskih rituala.

Savjeti za ljepše blagdane

• Ne uspoređujte se s drugima: Stvorite svoje blagdane, stavljajući naglasak na ono što je vama bitno! Ne stvarajte si nepotreban pritisak uspoređujući se s drugima.
• Planirajte aktivnosti: Odredite dane za čišćenje, dane za kupovinu, dane za pripremu kolača, dane za ukrašavanja, i naravno – dane za odmor ili druženje.
• Uključite ukućane: Ne morate sve sami odraditi za zajedničke blagdane. Zajedno s članovima obitelji podijelite aktivnosti, no ne očavajte ako nisu odrađeni savršeno.
• Stvarajte uspomene: Za par mjeseci ili godina, pamtit ćete zajedničko vrijeme, osjećaje i smijeh, a ne koliko ste vremena posvetili pranju prozora ili koliko je koštao poklon za koji ste mislili da je prikladan za neku dragu osobu. Uživajte u blagdanskim obrocima, darujte ljubav, zabavljajte se, i budite prisutni u sadašnjem trenutku.
• Promijenite blagdanske rutine: Blagdansko vrijeme obilježava niz rutina i rituala, više i manje ugodnih. No, oni se mogu mijenjati pa stvorite nove, baš kako vam se sviđa.
• Potražite društvo: Ako proživljavate prve blagdane bez dragih osoba ili se osjećate tužno i usamljeno zbog nekog drugog razloga, podijelite svoje osjećaje s bliskim osobama i provedite bar dio vremena s njima.

Više savjeta o nošenju s izazovnom svakodnevicom, potražite u našoj Virtualnoj ordinaciji za dobre priče.

Da bi definirali dobar odnos prema hrani, prije svega treba objasniti što takav odnos uopće jest. Odnos prema hrani razvija se od prvih dana života i mijenja tijekom cijelog života. Djeca ga od prvih dana života uče od osoba iz svoje okoline, stoga je vrlo važan odnos prema hrani kojeg imaju roditelji. Tijekom odrastanja roditelji često nagrađuju ili kažnjavaju hranom, što bi svakako trebalo pokušati izbjegavati jer dijete prenosi u odraslu dob takvu naviku. Pa će tako povezivati negativne emocije sa hranom koju je u djetinjstvu dobivao kao nagradu, tugu će liječiti neumjerenom konzumacijom slatkiša.

Loš odnos prema hrani

Loš odnos prema hrani je neuravnotežena prehrana, konzumiranje hrane na neumjeren i nepravilan način, bilo to u pretjeranoj ili premaloj količini. Primjer takvog hranjenja bio bi doručak zamjenjen šalicom kave, gladovanje cijeli dan zbog posla i stresa i konzumacija prvog obroka tek u 7 sati navečer uz odabir visokokalorične i nutritivno siromašne hrane. Loš odnos prema hrani nije ujedno i poremećaj u hranjenju. Poremećaj u hranjenju rizičniji je za zdravlje te ekstremniji oblik lošeg odnosa prema hrani čije su značajke definirane pravilnikom. No, svakako, loš odnos prema hrani znak je da je pojedincu potrebna promjena. Takvu odluku teško je donijeti sam pa je svakako dobro došla pomoć nutricionista, prihologa i bližnjih.

Kako ostvariti dobar odnos prema hrani?

• Slušanje potreba svoga tijela
• Konzumaciju svih vrsta hrane, u umjerenoj količini i bez naknadnog osjećaja krivnje
• Postići osjećanj ugode pri konzumaciji hrane, u različitim situacijama i pred različitim ljudima

Kako ne ostvariti dobar odnos prema hrani?

• Prakticirajući brze i rigorozne dijete
• Preko noći
• Bez promjene svijesti

Što znači dobar ili loš odnos prema hrani te kako ga mijenjati govori psihologinja Anđela Jelić. Poslušajte!

Doznajte više u ordinaciji “Prehrana”.