Movember ili mjesec posvećen muškom zdravlju prilika je za razgovor o muškom zdravlju!
Stoga smo proveli kratku anketu o zdravstvenim navikama hrvatskih muškaraca. Sudjelovalo je 70 muškaraca u dobi od 20 do 50 godina. Većina ih je visokoobrazovana (56%) i zaposlena (86%). Donosimo najzanimljivije nalaze!
Čak svaki peti anketirani muškarac nikad nije bio na preventivnom pregledu. Kada smo ih upitali zašto ne odlaze, načešči odgovori su: “nema potrebe za tim”, “nedostatak vremena” te “strah od neugodnosti”.
Oni koji odlaze, uglavnom odlaze jer ih organizacija u kojoj rade upućuje na njih (45%), dok samo 10% odlazi isključivo na vlastitu inicijativu. Uglavnom su učinili barem jednom EKG (79%), jednom godišnje odlaze zubaru (71%) te izvade krv i dobiju nalaz kompletne krvne slike (58%).
Kada ih muči neki zdravstveni problem, anketirani muškarci najčešće razgovaraju s liječnikom (67%) i pretražuju internet (65%), zbog čega Virtualna ordinacija i postoji!
Kada imaju neko neugodno zdravstveno pitanje, 41% anketiranih muškaraca pretražuje internet, a 35% direktno pita svog liječnika.
Najmanje se konzultiraju s ljekarnikom (24%), što potvrđuje i naša dežurna ljekarnica, Marina Marušić Fojs, mag.pharm. Govori kako muškarci češće dolaze u ljekarnu raspitati se o “neugodnim pitanjima”. Uz napomenu – kako se obraćaju radi rješenja prijateljevog problema. No, ljekarnica potiče muškarce da se ne ustručavaju postaviti pitanja. Podsjeća kako i svaka ljekarna ima odvojeni prostor za diskretne konzultacije.
U razgovoru s kolegama liječnicima tijekom mjeseca poznatog pod nazivom “Movember”, zaključili smo kako kod hrvatskih muškaraca još uvijek postoje brige oko zdravlja. Kao strah od neugode. Kako bismo poveli otvorenu raspravu o zdravlju, angažirali smo liječnike različitih specijalizacija i porazgovarali o muškom zdravlju!
Poslušajte razgovor naše moderatorice Vide Peterlik sa specijalistom obiteljske medicine Inom Protrkom, specijalizantom hitne medicine Alenom Kusuljom te dežurnim liječnikom Virtualne ordinacije dr. Nikolom, specijalizantom anesteziologije, reumatologije i intenzivnog liječenja.
Pohranjivanje viška hrane može donijeti velike promjene kako na globalnoj razini, tako i na razini pojedinca. Procjenjuje se kako prosječni stanovnik Hvatske stvori čak 97 kg otpada od hrane. Osim što je to veliki humanistički problem s obzirom da je dijelu populacije nedostupna kvalitetna hrana, otpad od hrane je i ekološki problem. Glavni razlog je onečišćenje. Pročitajte više na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Svakako, kada bismo bolje iskorištavali hranu, smanjili bi nam se mjesečni izdaci za hranu,ujedno i količina otpada koju proizvodimo u kućanstvu.
Zbog globalnosti ovoga problema, prema odluci Ujedinjenih naroda, 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane. Cilj je osvijestiti problem otpada od hrane u društvu.
Otpad hrane podrazumijeva dva pojma, gubitak hrane i bacanje hrane. Gubitak hrane posjeljdica je neprikladnog rukovanja hranom tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade i transporta hrane. Ovaj problem je ipak karakterističniji za zemlje u razvoju. S druge strane, bacanje hrane je problem razvijenog dijela svijeta, a u njemu sudjeluju trgovci, ugostitelji i pojedinci unutar svog kućanstva.
Mi vas potičemo da razmišljate o hrani i prehrambenim navikama. Kao i da trgovinu idete s popisom za kupnju. Eventualan višak hrane podijelite s dragim osobama ili pohranite za kasniju konzumaciju.
1. Temperatura: Nakon kuhanja, obrok je bitno ohladiti na sobnu temperaturu, a tek zatim spremiti u hladnjak. Međutim, hrana ne bi smjela biti dulje od 2-3 h na sobnoj temperaturi.
2. Čistoća: Bitno je pripaziti da se ostacima hrane koji su namjenjeni za naknadnu konzumaciju ne baratamo prljavim rukama ili ne odlažemo na nečiste površine.
3. Razvrstavanje: Hranu koju odlažemo na dulje vrijeme u zamrzivač bitno je pohraniti u ambalažu u kojoj će biti dobro zatvorena, bez dotoka zraka.
4. Odmrzavanje: Bitno je postupno i polako odmrzavati hranu, a potom ju prilikom grijanja dovesti do vrenja kako bi se uništilo eventualno prisutstvo patogenih bakterija.
5. Vrijeme: Riba i meso u hladnjaku može stajati 1-2 dana, salate 3-5 dana, a juhe i variva 3-4 dana. Smrznuta složena jela mogu u zamrzivaču stajati do 6 mjeseci.
Naša nutricionistkinja Andrea Bilandžija objašnjava detaljnije kako pohraniti ostatke hrane te na što pripaziti kod ponovne konzumacije.