Atopijski dermatitis je kronična bolest, koja se uglavnom javlja u dojenačkoj dobi. Konkretnije, 45% djece oboli do šest mjeseci starosti, 60% djece do prve godine, a 85% oboljelih ima prve simptome do pete godine života.

Alergeni

Kod pojedinaca kojima je atopijski dermatitis snažnije izražen, češće se uočava i udružena nutritivna alergija. Oko 170 namirnica je alergenog porijekla, no takozvanih “osam velikih” je najčešće povezano s atopijskim dermatitisom. To su:

1. kravlje mlijeko
2. jaja
3. kikiriki
4. soja
5. pšenica (gluten)
6. orašasto voće
7. riba
8. morski plodovi

Neke namirnice mogu biti alergeni u ranijoj životnoj dobi, a kasnije ne. No, neke namirnice koji postaju alergeni tijekom odrastaja, na primjer kikiriki, uglavnom budu alergeni cijeli život. Kod nekih bolesnika, neke namirnice mogu ostati alergeni čak i nakon povlačenja atopijskog dermatitisa. Kod njih se uglavnom sklonost atopiji prestane manifestirati na koži, ali ostane prisutna u drugom obliku, na primjer kao alergijski rinitis.

Atopijski dermatitis i prehrana

Kao i niz drugih kroničnih bolesti, i atopijski dermatitis zahtjeva prilagodbu životnog stila. Razgovarali smo s nutricionistkinjom dr.sc. Tinom Milavić trebaju li bolesnici s atopijskim dermatitisom mijenjati životne navike.

Za nas je pojasnila u kojim trenucima se može javiti alergija na hranu te kako reagirati. Dodatno, upitali smo ju trebaju li bolesnici izbjegavati neke namirnice. Savjetuje da se ne izbacuju namirnice koje ne izazivaju alergiju. Dodatno, važno je redovito biti u kontaktu s pedijatrom i nutricionistom kako ne bi došlo do nutritivnog deficita.

Savjeti nutricionista

• Raznovsna i uravnotežena prehrana je glavna preporuka, kao i priprema domaćih obroka kako bi se kontrolirali svi sastojci.
• Važan je dovoljan unos vode, kako bi se održavao optimalan stupanj hidracije.
• Dodatke prehrane ne bi bilo dobro uzimati na svoju ruku, no stručnjak može uputiti na neke dodatke koji imaju protuupalni učinak.
• Ne preporučuje se prakticirati ekstremne prehrambene smjernice (dijete, trendovi).
• Izbjegavajte cigaretni dim, koji može biti okidač za pogoršanje simptoma atopijskog dermatitisa.

Poslušajte razgovor s nutricionistkinjom

Svake godine u svrhu podizanja svijesti o štetnosti alkohola na naše zdravlje, obilježava se Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti (15. studeni – 15. prosinac).

Kako je pred nama blagdansko vrijeme, nerijetko praćeno povećanom konzumacijom alkohola, naš dr. Nikola podsjeća na važnost umjerene konzumacije alkohola. Dodatno, ističe i negativne posljedice koje pretjerana konzumacija alkohola može imati na naše zdravlje.

Smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upućuju na važnost umjerene konzumacije alkohola. Naime, prije nekoliko godina objavljeno je istraživanje koje ukazuje kako su eventualni pozitivni utjecaji alkohola ipak zasjenjeni njegovim štetnim učinkom. Odnosno kako ne postoji količina alkohola koja bi imala pozitivan utjecaj na zdravlje.

Alkohol- granica unosa

Gornja granica dnevnog unosa čistog alkohola iznosi 20g za muškarce i 10g za žene. Količinu od 10g čistog alkohola sadrži jedno žestoko piće (0,03 L), 0,125 L vina ili 0,25 L piva. Dakle, ženama je dopušteno jedno žestoko piće, čaša vina ili piva u danu, a muškarcima dva žestoka pića, dvije čaše vina ili veliko pivo.

Osim količine alkohola, važna je i učestalost konzumiranja. Kako bi rizici konzumacije bili minimalni, ne bi trebalo unositi više od 14 jedinica alkohola tjedno. Praktičnim rječnikom, to bi bilo šest piva (4% alk.), šest čaša vina (13% alk.) ili 14 čaša žestokog alkoholnog pića (40% alk.).

Tih 14 jedinica pak valja rasporediti barem na dva ili tri dana, nije preporučljivo konzumirati ih u jednom navratu. Idealno bi bilo da se nekoliko dana u tjednu uopće ne konzumira alkohol.

Još ovakvih korisnih informacija pronađite u Savjetima dr. Nikole!