Pohranjivanje viška hrane može donijeti velike promjene kako na globalnoj razini, tako i na razini pojedinca. Procjenjuje se kako prosječni stanovnik Hvatske stvori čak 97 kg otpada od hrane. Osim što je to veliki humanistički problem s obzirom da je dijelu populacije nedostupna kvalitetna hrana, otpad od hrane je i ekološki problem. Glavni razlog je onečišćenje. Pročitajte više na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Svakako, kada bismo bolje iskorištavali hranu, smanjili bi nam se mjesečni izdaci za hranu,ujedno i količina otpada koju proizvodimo u kućanstvu.
Zbog globalnosti ovoga problema, prema odluci Ujedinjenih naroda, 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane. Cilj je osvijestiti problem otpada od hrane u društvu.
Otpad hrane podrazumijeva dva pojma, gubitak hrane i bacanje hrane. Gubitak hrane posjeljdica je neprikladnog rukovanja hranom tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade i transporta hrane. Ovaj problem je ipak karakterističniji za zemlje u razvoju. S druge strane, bacanje hrane je problem razvijenog dijela svijeta, a u njemu sudjeluju trgovci, ugostitelji i pojedinci unutar svog kućanstva.
Mi vas potičemo da razmišljate o hrani i prehrambenim navikama. Kao i da trgovinu idete s popisom za kupnju. Eventualan višak hrane podijelite s dragim osobama ili pohranite za kasniju konzumaciju.
1. Temperatura: Nakon kuhanja, obrok je bitno ohladiti na sobnu temperaturu, a tek zatim spremiti u hladnjak. Međutim, hrana ne bi smjela biti dulje od 2-3 h na sobnoj temperaturi.
2. Čistoća: Bitno je pripaziti da se ostacima hrane koji su namjenjeni za naknadnu konzumaciju ne baratamo prljavim rukama ili ne odlažemo na nečiste površine.
3. Razvrstavanje: Hranu koju odlažemo na dulje vrijeme u zamrzivač bitno je pohraniti u ambalažu u kojoj će biti dobro zatvorena, bez dotoka zraka.
4. Odmrzavanje: Bitno je postupno i polako odmrzavati hranu, a potom ju prilikom grijanja dovesti do vrenja kako bi se uništilo eventualno prisutstvo patogenih bakterija.
5. Vrijeme: Riba i meso u hladnjaku može stajati 1-2 dana, salate 3-5 dana, a juhe i variva 3-4 dana. Smrznuta složena jela mogu u zamrzivaču stajati do 6 mjeseci.
Naša nutricionistkinja Andrea Bilandžija objašnjava detaljnije kako pohraniti ostatke hrane te na što pripaziti kod ponovne konzumacije.
Odrasli bolesnici rjeđe se javljaju liječniku zbog svog atopijskog dermatitisa, što zbog navike na atopijske kožne promjene, što zbog nedovoljne informiranosti. Liječenje atopijskog dermatitisa uključuje i edukaciju o sljedećim temama:
Strpljivim praćenjem liječničkih uputa dolazi do poboljšanja stanja, a takvi se bolesnici redovito vraćaju svojim dermatolozima i dugoročno bolje reguliraju atopijski dermatitis. Zašto je nužno liječenje atopijskog dermatitisa u odrasloj dobi pojašnjava dr.sc. Iva Dediol, specijalistkinja dermatologije i venerologije iz KBC Sestre milosrdnice. Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis.