Osjećaj preskakanja srca naziva se ekstrasistolija, a često se javlja u trenucima kada se osoba opusti – bilo na kraju dana ili na godišnjem odmoru. Kardiolog dr.sc. Ivan Zeljković iz zagrebačke Poliklinike Solmed pojašnjava kako se preskakanje srca češće javlja kad srce kuca na nižim frekvencijama, odnosno kada se tijelo opusti od intenzivnog i zahtjevnog perioda života.

Preskakanje srca- simptomi

Uobičajeno je da se preskakanje srca javlja tijekom mirovanja, odnosno osjećaj preskakanja. S druge strane, tijekom napora i fizičke aktivnosti rijetko se može osjetiti jer srce tada ubrzano kuca. Tijekom pojave ekstrasistolije mogu se javiti navedeni simptomi:

• Nepravilan rad srca
• Osjećaj težeg pumpanja
• Lupanje srca u grlu ili vratu, nalik osjećaju knedle
• Osjećaj preskočenog otkucaja

Osobe koje su sklonije stresu i nervozi, češće mogu doživjeti navedene simptome. U takvim trenucima, psihički stav osobe od velike je važosti. Informacije o tome kada je vrijeme za javljanje liječniku te kakva se dijagnostika preporučuje kod ovog stanja čekaju vas u videu!

Uzorci i vrste

Postoji više uzroka ekstrasistola i vrlo su bitne okolnosti koje dovode do te pojave. Različiti faktori mogu uzrokovati preskakanje srca. Neki od njih su stresne situacije, strah, nedostatak sna, konzumiranje duhanskih proizvoda, alkohola, velike količine kave (kofeina), čaja ili opojnih sredstava. Također, uvjeti u kojima se osoba nalazi igraju važnu ulogu. Posebno ako je uzrok ekstrasistole anksioznost ili neki drugi psihički poremećaj. Preskakanje srca pojava je koja se može pojaviti kod osobe koja pati od socijalne anksioznosti, posebno u složenim društvenm situacijama. Iako osoba ima potpuno zdravo srce, pojava ekstrasistola uzrokovana je čimbenicima koji ga uznemiravaju.

Osim navedenih, česti uzroci mogu biti bolesti i poremećaji koji mogu utjecati na srčani ritam, kao što su infekcije, srčane mane, hipertireoza (poremećaj štitnjače), gastritis, anemija, bolesti krajnika, reumatska groznica, ateroskleroza i hipertenzija (visoki krvni tlak). Ponekad je vrlo teško otkriti točan uzrok preskakanja srca. Zato je važno posjetiti liječnika, kako bi se postavila točna dijagnoza.

Supraventrikularne ekstrasistole (SVES) javlja se kada se preskakanje srca javlja s ishodištem u srčanim pretklijetkama. Ako se preskoci javljaju s ishodištem u srčanim klijetkama, radi se o ventrikularnim ekstrasistolama (VES).

Kako se dijagnosticira preskakanje srca?

Za pravodobnu dijagnostiku potrebno je napraviti i 12-kanalni elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca te praćenje otkucaja srca pojedinca tijekom 24 sata putem 24-satnog EKG holtera. U nekim slučajevima je potrebno provesti i ergometijsko testiranje. Ako se utvrdi da nema zdravstvenih poteškoća, pojava preskakanja srca je zanemariva. Obično u tom slučaju nestaje spontano. Ako se otkrije pristunost određene bolesti i poremećaja, liječnik će odrediti odgovarajuće liječenje i terapiju temeljem dijagnoze.

Važno: Iako preskakanje srca može djelovati zastrašujuće, u većini slučajeva se radi o bezopasnim artimijama koje se mogu pojaviti u svakom razdoblju života. Ipak, ako ovu pojavu prate drugi neobičajeni simptomi, obratitite se svom liječniku. A više o tome što su aritmije, pogledajte u videu:

Još ovakvih informacija, pronađite u ordinaciji Zdravlje srca.

Atopijski dermatitis (AD) česta je kožna bolest. Detaljnije o njegovom javljanju, simptomima i dijagnozi, razgovarali smo s prof.dr.sc. Ines Brajac, predstojnicom Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka.

Što je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis je kožna bolest koja uzrokuje suhu, ljuskavu i crvenu kožu, praćenu svrbežom. Može se pojaviti kod novorođenčadi, djece i odraslih, a češće se pojavljuje u nekim obiteljima. Liječi se primjenom hidratantnih kremama te različitih lijekova koji se nanose na kožu (krema, mast) ili uzimaju oralno (tablete), dok se novija biološka terapija primjenjuje se u vidu injekcija.

Uzroci 

Uzrok AD nije potpuno jasan. Čini se da genetika igra snažnu ulogu, a ljudi s obiteljskom anamnezom bolesti imaju povećani rizik od nastanka bolesti. U većine ljudi postoji genetska abnormalnost u  površinskom sloju kože, epidermisu. Epidermis je prva  linija obrane između tijela i okoline. Sprječava ulazak alergena i mikroba u tijelo, ali i da koža izgubi previše vode. U ljudi s AD je ta barijera oštećena , odnosno propusnija no što bi trebala biti.

Simptomi

Većina ljudi s AD prve simptome razviju prije pete godine života. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i mogu se vremenom mijenjati. Uglavnom se radi o crvenilu, malim izbočinama – odnosno eritematoznim papulama i vezikulima na ekcematoznoj koži, perutanju te intenzivnom svrbežu. On je često intenzivniji noću te navodi na grebanje, što može dodatno podražiti kožu, voditi infekciji kože, ali i – pogoršati svrbež. Iako se atopijski dermatitis tipično javlja na određenim područjima tijela, u težim slučajevima može zahvatiti velike površine kože.

• U dojenčadi mogu biti upaljena, ljuskava i ispupčena područja na prednjoj strani ruku i nogu, obrazima ili vlasištu.
• U djece i odraslih bolest obično zahvaća stražnji dio vrata, nabore lakta i stražnji dio koljena. Druga pogođena područja mogu uključivati lice, trup, zapešća i podlaktice. Koža može postati zadebljala i potamniti, a zbog grebanja mogu nastati i ožiljci.

Kako se dijagnosticira atopijski dermatitis?

Ne postoji specifični test za dijagnozu AD. Dijagnoza se temelji na povijesti bolesti, simptomima, fizičkom pregledu te sljedećim čimbenicima:

• Dugotrajan i periodičan svrbež
• Simptomi koji su započeli u mladosti
• Osobna ili obiteljska anamneza nekih alergijskih stanja, poput astme, sezonskih alergija i ekcema
• Pogoršavanje simptoma nakon izlaganja određenim okidačima

Više o atopijskom dermatitisu pogledajte na našoj Virtualnoj ordinaciji za atopijski dermatitis.