Stres je prirodna reakcija organizma na nesrazmjer između potreba koje okolina nameće i osjećaja vlastite kompetentnosti. Kao takav je iznimno bitan i koristan. Energija se dovodi u sve dijelove tijela, a metabolizam ubrzava, što bi nam trebalo povećati vjerojatnost uspjeha u izazovnoj situaciji. Ljudski rod je prije nekoliko tisuća godina stres doživljavao tek s vremena na vrijeme, i to u situacijama kada je stres podrazumijevao nesrazmjer između zahtjeva situacije i tjelesnih kapaciteta osobe. Danas se doživljava i nekoliko puta u danu, prvenstveno zbog osjećaja nesrazmjera između zahtjeva situacije i mentalnih kapaciteta.
No, mehanizam stresa u tijelu je ostao jednak, pa se ta oluja tjelesnih i mentalnih senzacija proživljava bez pomicanja s mjesta. Suviška energije se ne oslobađamo tjelesnom aktivnošću, već se ona nakuplja u organizmu. Dugotrajna izloženost stresnim reakcijama manifesira se tjelesnom i mentalnom iscrpljenošću, što može voditi pojavi povremenih psihosomatskih simptoma (burn in faza), odnosno razvoju psihosomatskih zdravstvenih stanja (burn out faza).
Najučinkovitije rješenje je odmak od stresne situacije, no to nije uvijek jednostavno učiniti. Ipak, postoje neke navike koje doprinose boljem suočavanju sa stresnom situacijom.
Kvalitetan san. San možemo nazvati kvalitetnim ako traje šest do osam sati, ako za uspavljivanje nije potrebno više od pola sata, a tijekom noći nema više od jednog noćnog buđenja.
Raznovrsna prehrana. Raznolikost pri pripremi te umjerenost pri serviranju glavni su postulati zdrave prehrane. Uz njih nema potrebe za izbacivanjem bilo koje skupine namirnica.
Tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost visokog intenziteta doprinosi oslobađanju viška energije u organizmu (trčanje, brzo hodanje, druge aerobne aktivnosti), a ona nižeg intenziteta doprinosi boljem raspoloženju.
Podrška. Nije uvijek lako potražiti pomoć, no podrška bliskih osoba, ali i stručnjaka vrlo je važna u situacijama preplavljenosti stresom. Traženje pomoći nije znak slabost, već zrelosti.
Mentalno zdravlje. Svakodnevne aktivnosti imaju onoliko smisla koliko im svatko od nas dodijeli. Osvještavanje ‘malih stvari’ te prakticiranje zahvalnosti na kraju dana stavljaju fokus na ono što imamo, a ne na ono što nam se čini da nedostaje, na ono što mislimo da ‘moramo’ ili ‘trebamo’.
Popularni način konzumacije bundeve tijekom jeseni je pumpkin spice latte. Radi se o komercijalnom napitku kojeg je popularizirao američki lanac kafića, a došao je i na prostore Hrvatske te se sada može naručiti i u našim kafićima. U takav, komercijalni napitak, dodaje se prerađeni sirup prepun umjetnih zaslađivaća, aroma i bojila. Ovi spojevi svrstavaju se u aditive te je njihova dnevna preporučena količina propisana pravilnicima. Ove spojeve poželjno je izbjegavati, no nekoliko ovih napitaka kroz jesen možete bez problema uklopiti u pravilnu prehranu.
No, ako ste ljubitelj bundeve i jesenskih okusa te biste najradije u ovoj kavi uživali svaki dan, pokušajte ju pripremati kod kuće. Za domaći pumpkin spice latte potrebna Vam je kava, začini (cimet, muškatni oraščić, klinčić, đumbir), bundeva, mlijeko i/ili šlag po izboru.
Za početak, pripremite pire od bundeve. Jednostavno ju skuhajte ili ispecite i usitnite pomoću blendera ili štapnog miksera.
Zatim, od pirea želite dobiti sirup. Otopite dvije žlice šećera u 1 dcl vode te dovedite do vrenja. Ovoj smjesi dodajte mješavinu prethodno navedenih začina u prahu i 2 žlice pirea od bundeve. Smjesu kuhajte 15 minuta na laganoj vatri. U međuvremenu pripremite svoju najdražu kavu, bio to espresso ili nešto jača turska kava. Ugrijte mllijeko, možete odabrati i biljna mlijeka za dodatan slatkasti okus. U šalicu dodajte kavu i dvije žlice sirupa. Dobro promješajte pa dodajte mlijeko i po želji šlag. Na vrh možete posipati kakao u prahu ili cimet za ukras i dodatan okus.
Glavni sastojak pumpkin spice latte je bundeva. Nutritivno vrlo bogata, zdrava i oku primamljiva-bundeva je s razlogom omiljena delicija tijekom jeseni. Na 100 grama sadrži svega 26 kalorija, obiluje prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima. Sadrži i manju količinu proteina i masti te su njezine blagodati za zdravlje brojne.
Buča je odličan izvor antioksidansa, točnije beta karotena, luteina i zeaksantina. Time štiti zdravlje očiju i smanjuje rizik od nastanka bolesti oka. Također ima blagotvoran učinak na zaštitu kože.
Osim mesa bundeve i njezina unutrašnjost je jednako bitna. Bučine sjemenke obiluju proteinima, magnezijem, vlaknima i cinkom. Sadrže i aminokiselinu triptofan koja sudjeluje u proizvodnji serotonina u mozgu, koji se naziva i „hormonom sreće“.
Bučino ulje koje se radi od sjemenki bundeve, zahvaljujući esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima B i E, pozitivno djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi, olakšava učenje i koncentraciju te poboljšava rad imunološkog sustava.
Na 100 grama, sjemenke bundeve sadrže oko 550 kalorija, ali i 30 grama proteina te obiluju cinkom, selenom i željezom.
Načini pripreme bundeve su razni. Dobar su saveznik u slanim, kao i slatkim jelima. Najpoznatija je juha od bundeve, a može se koristiti u pripremi rižota, variva, kao zamjena krumpira u pripremi njoka i slično. Tu je i tradicionalna bučnica, a jednako su ukusni i muffini od bundeve. Ako si u potrazi za grickalicama koje će te zasititi, ali su i zdrave-bučine sjemenke su pravi izbor.
<