Potres je traumatična nepogoda koja može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, posebice djece. Gubitak sigurnosti, promjena okoline, ponovni doživljaj traume, neki su od razloga. Ipak, nakon snažnih potresa koji su zadesili središnju Hrvatsku, došlo je vrijeme povratka u vrtićke i školske kolektive. Iako djeci i roditeljima u ovom trenutku može teško može pasti odvojenost, vrijeme provedeno u odgojno-obrazovnim ustanovama neizostavan su dio dječje rutine te mjesto koje ih osnažuje u nošenju s traumatskim događajem.

Dječje reakcije na potres

Psihologinja Tea Brezinšćak, mag.psych. iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba u videu daje odgovore na sljedeća pitanja:

• Koje su uobičajene reakcije na potres kod djece te koliko mogu potrajati?
• Kako reagiraju mlađa, a kako starija djeca?
• Treba li pustiti djecu da na svoj način odrade nošenje s traumatskom situacijom ili bi trebalo intervenirati?

Pitanja roditelja

U drugom videu donosimo savjete za djecu i roditelje u nošenju s potresom. Poslušajte odgovore na sljedeće:

• Kako osnažiti roditelje?
• Kako pripremiti i djecu i roditelje na vraćanje u kolektiv?
• Kako u tom procesu pomažu roditelji i druge roditeljske figure?
• Što ako se neki roditelji kritizira zbog reakcija?

Nošenje s traumatskim događajima

Tijekom 2020. godine zadesilo nas je nekoliko velikih potresa, a oni su ostavili posljedice na velik broj osoba koji su ga doživjeli. Događaje koji su toliko snažni da su pogodili većinu populacije nazivamo traumatskim događajima.

Obično se kaže kako djeca mogu prebroditi dva velika stresna događaja, a na trećem pucaju. U kontekstu toga, 2020. godina je bila vrlo izazovna i nije neuobičajeno da se teško nosimo s novim stresnim situacijama. Ako se Vi ili Vaše dijete teško nosite sa situacijom, svakako se javite stručnoj osobi.

Što je pandemija?

Pandemija se odnosi na okolnosi širenja neke bolesti u više država, na više kontinenata ili u cijelom svijetu. A mi u pandemijskim okolnostima živimo od ožujka 2020. godine.

Pandemiju proglašavaju institucije, točnije Svjetska zdravstvena institucija (eng. World Health Organization, WHO; https://www.who.int/), nakon čega slijede državne i regionalne zdravstvene institucije. U Hrvatskoj je to Zavod za javno zdravstvo, sa svojim područnim uredima (https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/).

Zašto pandemija tako dugo traje?

Dr. Nikola za vas pojašnjava kada i zašto institucije proglašavaju pandemiju te podsjeća na najpoznatije pandemije tijekom povijesti.

Pandemije kroz povijest

Iako nam se čini kako pandemija uzrokovana COVID-19 virusom traje jako dugo i nosi jako puno žrtava, ovo nije niti prva, niti najteža pandemija. Tijekom povijesti je bilo još zaraza, koje su su se javljale u više valova i tijekom godina trajanja usmrtile velik broj ljudi. Donosimo kratak pregled:

• Antoninska kuga (165 – 180) usmrtila je 5.000.000 ljudi
• Justinijanova kuga (541 – 542) usmrtila je između 30.000.000 i 50.000.000
• Crna smrt (1347 – 1351) je usmrtila 200.000.000 ljudi
• Boginje (1520) su usmrtile 56.000.000 ljudi
• Kuga (1600 – 1800) je usmrtila 3.600.000 ljudi
• Kolera (1817 – 1923) je usmrtila više od 1.000.000 ljudi
• Moderna kuga (1855 – ) je usmrtila 12.000.000 ljudi
• Španjolska gripa (1918 – 1919) je usmrtila između 30.000.000 i 50.000.000 ljudi
• Svinjska gripa (2009  -2010) je usmrtila 200.000 ljudi
• COVID-19 (2020 – ) je do sada usmrtio 5.700.000 ljudi

Za kraj

Vjerujemo kako nam je svima dosta pandemijskih okolnosti, protuepidemijskih mjera i samoizolacija. No, ako smo izdržali ovoliko, možemo i dalje s nadom da se ovo sve ipak bliži kraju!