Spavanje je bitno jer omogućuje tijelu i mozgu da odmor, obnovu energije te optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja. Djeca predškolskog uzrasta redovito od roditelja zahtijevaju pitanje zašto moraju spavati, bilo danju ili noću. No, na njihovom uzrastu je najjednostavnije shvatiti i važnost sna. Ako ne odspavaju cijelu noć ili preskoče dnevni san, postaju razdražljiva, njihovo raspoloženje postaje nestabilno i nepredvidljivo, koordinacija pokreta te ravnoteža su slabije. Odraslim osobama potrebno je znatno manje sna nego djeci, no posljedice nedostatka sna nisu značajno drugačije. Njima se preporučuje šest do osam sati sna, ako ne postoje neki dodatni zdravstveni ili životni izazovi.

Spavanje : kvantiteta i kvaliteta

Kada govorimo o snu, nije važna samo kvantiteta, odnosno vrijeme provedeno u snu, već i njegova kvaliteta. Tijekom noći prolazi se kroz nekoliko faza sna, a svaka je obilježena nekim svojim karakteristikama. No, generalna preporuka o kvalitetnom snu upućuje na dvije karakteristike te kvalitete. Usnivanje ne bi trebalo potrajati više od trideset minuta. A tijekom noći ne bi trebalo biti više od jednog noćnog buđenja. Odmor i san su važni za održavanje stabilnog raspoloženja, uspješno izvršavanje školskih, akademskih i poslovnih zadataka, zdrav apetit i umjerenu tjelesnu težinu. Iako često mislimo da se radi o mitu, san doista pomaže obnovi organizma. Također, doprinosi zdravom i mladenačkom izgledu, dok njegov nedostatak ostavlja tragove u vidu podočnjaka, blijedila i lošeg tena.

Ipak, teškoće s uspavljivanjem i spavanjem dugotrajno ostavljaju trag na organizam, tjelesno i mentalno zdravlje. Nije problem ako se zareda nekoliko loše prospavanih noći, no manjak sna kroz duže vrijeme povezano je s povećanim rizikom razvoja kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, bolesti krvožilnog sustava i pretilosti.

Savjeti za kvalitetniji san

Manje vremena provodite pred zaslonima računala i mobitela, pogotovo prije spavanja. Brzina protoka informacija i osvjetljenje razbuđuju. U večernjim satima radije čitajte ili slušajte umirujuću glazbu. Dodatno, prisjetite se što vam se sve lijepo dogodilo u današnjem danu, radije nego da mislite o sutrašnjim obvezama ili životnim problemima.

Tijekom cijelog dana konzumirajte kvalitetnu prehranu uz dovoljne količine tekućine, idealno vode i nezaslađenih čajeva. Prije spavanja, popijte čaj od kamilice ili matičnjaka, ili šalicu toplog mlijeka. Kao sladilo može poslužiti žličica meda.

U svakodnevicu uvedite tjelesnu aktivnost, kako na kraju dana ne bi imali višak energije koji će otežati uspavljivanje ili potaknuti noćno buđenje. Ako ste skloni brigama i razmišljanju, uključite se u tjelesnu aktivnost višeg intenziteta, a ako imate sniženo raspoloženje, dovoljno je samo prošetati.

Uspostavljanje zdravih navika spavanja može potrajati, no savjetujemo ustrajnost. Isplatit će se sigurno!

Potres je traumatična nepogoda koja može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, posebice djece. Gubitak sigurnosti, promjena okoline, ponovni doživljaj traume, neki su od razloga. Ipak, nakon snažnih potresa koji su zadesili središnju Hrvatsku, došlo je vrijeme povratka u vrtićke i školske kolektive. Iako djeci i roditeljima u ovom trenutku može teško može pasti odvojenost, vrijeme provedeno u odgojno-obrazovnim ustanovama neizostavan su dio dječje rutine te mjesto koje ih osnažuje u nošenju s traumatskim događajem.

Dječje reakcije na potres

Psihologinja Tea Brezinšćak, mag.psych. iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba u videu daje odgovore na sljedeća pitanja:

• Koje su uobičajene reakcije na potres kod djece te koliko mogu potrajati?
• Kako reagiraju mlađa, a kako starija djeca?
• Treba li pustiti djecu da na svoj način odrade nošenje s traumatskom situacijom ili bi trebalo intervenirati?

Pitanja roditelja

U drugom videu donosimo savjete za djecu i roditelje u nošenju s potresom. Poslušajte odgovore na sljedeće:

• Kako osnažiti roditelje?
• Kako pripremiti i djecu i roditelje na vraćanje u kolektiv?
• Kako u tom procesu pomažu roditelji i druge roditeljske figure?
• Što ako se neki roditelji kritizira zbog reakcija?

Nošenje s traumatskim događajima

Tijekom 2020. godine zadesilo nas je nekoliko velikih potresa, a oni su ostavili posljedice na velik broj osoba koji su ga doživjeli. Događaje koji su toliko snažni da su pogodili većinu populacije nazivamo traumatskim događajima.

Obično se kaže kako djeca mogu prebroditi dva velika stresna događaja, a na trećem pucaju. U kontekstu toga, 2020. godina je bila vrlo izazovna i nije neuobičajeno da se teško nosimo s novim stresnim situacijama. Ako se Vi ili Vaše dijete teško nosite sa situacijom, svakako se javite stručnoj osobi.