Što je pandemija?

Pandemija se odnosi na okolnosi širenja neke bolesti u više država, na više kontinenata ili u cijelom svijetu. A mi u pandemijskim okolnostima živimo od ožujka 2020. godine.

Pandemiju proglašavaju institucije, točnije Svjetska zdravstvena institucija (eng. World Health Organization, WHO; https://www.who.int/), nakon čega slijede državne i regionalne zdravstvene institucije. U Hrvatskoj je to Zavod za javno zdravstvo, sa svojim područnim uredima (https://www.hzjz.hr/mreza-zavoda/).

Zašto pandemija tako dugo traje?

Dr. Nikola za vas pojašnjava kada i zašto institucije proglašavaju pandemiju te podsjeća na najpoznatije pandemije tijekom povijesti.

Pandemije kroz povijest

Iako nam se čini kako pandemija uzrokovana COVID-19 virusom traje jako dugo i nosi jako puno žrtava, ovo nije niti prva, niti najteža pandemija. Tijekom povijesti je bilo još zaraza, koje su su se javljale u više valova i tijekom godina trajanja usmrtile velik broj ljudi. Donosimo kratak pregled:

• Antoninska kuga (165 – 180) usmrtila je 5.000.000 ljudi
• Justinijanova kuga (541 – 542) usmrtila je između 30.000.000 i 50.000.000
• Crna smrt (1347 – 1351) je usmrtila 200.000.000 ljudi
• Boginje (1520) su usmrtile 56.000.000 ljudi
• Kuga (1600 – 1800) je usmrtila 3.600.000 ljudi
• Kolera (1817 – 1923) je usmrtila više od 1.000.000 ljudi
• Moderna kuga (1855 – ) je usmrtila 12.000.000 ljudi
• Španjolska gripa (1918 – 1919) je usmrtila između 30.000.000 i 50.000.000 ljudi
• Svinjska gripa (2009  -2010) je usmrtila 200.000 ljudi
• COVID-19 (2020 – ) je do sada usmrtio 5.700.000 ljudi

Za kraj

Vjerujemo kako nam je svima dosta pandemijskih okolnosti, protuepidemijskih mjera i samoizolacija. No, ako smo izdržali ovoliko, možemo i dalje s nadom da se ovo sve ipak bliži kraju!

Nedavne potrese na našem području možemo nazvati traumatskim događajima. Većina populacije reagirala je na njih te osjeća neke posljedice tih događaja. U osnovnim fiziološkim potrebama poput spavanja i apetita, u svom raspoloženju, u svojim odlukama i ponašanjima.

Doc.dr.sc. Anita Lauri Korajlija odgovara na osnovna pitanja o uobičajenim reakcijama odraslih na nedavne potrese.

Reakcije na potres

• Kako odrasle osobe reagiraju nakon događaja poput nedavnog snažnog potresa?
• Koliko dugo te reakcije mogu potrajati?
• Što je još očekivano, osim samog osjećaja straha?
• Što učiniti s tim strahom?

Sve od navedenog su uobičajene reakcije na traumatske i stresne situacije. Važno je dati si vremena i prostora za prolazak kroz traumatski događaj.