Prof. dr. sc. Mladen Krnić, dr. med. u video ordinaciji o dijabetesu izdvojio je citat za koji smatra da vrhunski opisuje dijabetes, a on glasi: „Šećerna bolest je bolest za pametne liječnike i pametne pacijente.“

U videu nađite odgovore na pitanja:

  • Imam dijabetes tip dva, nedavno sam imao sam ozljedu stopala, ali dugo nisam ništa primijetio, kako to?
  • Što mogu učiniti da zaštitim stopala od teških komplikacija šećerne bolesti?
  • Nedavno sam saznala da imam šećernu bolest i od tada me prati loše raspoloženje, je li to povezano?
  • Postoji li recept za motivaciju nas dijabetičara?

Profesor Mladen Krnić također savjetuje na koji način voditi brigu o stopalima koja su kod bolesnika sa šećernom bolesti dio tijela u posebnoj opasnosti od razvoja kroničnih komplikacija. Ističe da je važno voditi brigu o higijeni stopala, pripaziti da obuća bude udobna i redovito pregledavati stopala za eventualne ozljede koje osoba nije osjetila. Imajte to na umu ako bolujete od dijabetesa ili skrbite o bližnjoj osobi s tom kroničnom bolesti.

 

Erektilna difunkcija i šećerna bolest

Šećerna bolest sa sobom nosi i za neke, neugodna pitanja. Liječnici često napominju da za njih nema tabu tema pa imajte to na umu kada s njima razgovarate. Kada nešto što vam je neugodno reći ne kažete svome liječniku, to može imati dugotrajne štetne posljedice na vaše zdravlje, a njemu je moglo biti signal da reagira i da zajedno prevenirate poteškoće. Jedna od takvih tema sigurno je i erektilna disfunkcija, iako je puno češća teškoća nego što pojedinac može misliti. Jedan od uzroka može biti neregulirana šećerna bolest.

Odgovore na često neizgovorena pitanja daje dijabetolog prof.dr.sc. Krnić.

 

Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. sudjeluje isključivo kao jedan od sponzora projekta „Virtualne ordinacije“, te nema nikakvog utjecaja na formu i sadržaj iznesenih predavanja na ovoj platformi. Svi stavovi izneseni na predavanjima osobni su i stručni stavovi liječnika.

Ovaj članak sponzorira Novo Nordisk

Abbott

O imunološkom sustavu, zbog pandemije, se govori više nego ikad. Dok su sve zdrave osobe pokušavale održati svoj stabilnim, brojnim aktunim i kroničnim bolesnicima, ali i transplatiranim bolesnicima, taj zadatak nije toliko jednostavan.

Što je transplatacija?

Transplatacija ili presađivanje organa postupak je kojim se liječi potpuni gubitak funkcije nekog organa. Takav organ zamijenjuje se funkcionalnim u nadi da će se kvaliteta života pojedinca značajno unaprijediti.

No, transplatacija je iznimno zahtjevan postupak jer je potrebno do jedne mjere oslabiti imunološki sustav pojedinca koji prima novi organ. U suprotnom, tijelo bi ga moglo odbaciti kao strano tijelo, na isti način kako odbija viruse ili bakterije s kojima tijelo dođe u kontakt.

Tko može biti donor?

Svatko može biti darivatelj ili primatelj organa, ako smo zdravi. Ako želimo biti darivatelji, možemo izraditi donorsku karticu i tako dati na znanje kako smo suglasni s donacijom funkcionalnih organa u slučaju smrti.

S druge strane, ako ne želimo biti darivatelji, moguće je ispuniti posebnu Izjavu o nedarivanju kako se nakon naše smrti ne bi naši organi darivali potrebitima.

Što se najčešće transplatira?

Mogu se transplatirati organi ili tkiva. Organi koji se najčešće transplatiraju su bubrezi, gušterača, jetra, pluća, srce ili tanko crijevo. Od tkiva, može se transplatirati koža, krvne žile, rožnica, pa i kosti.

Transplatirani pacijenti

Transplatirani pacijenti moraju biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer nažalost se ponekad događa odbijanje novog organa.

Stoga, posebno je važno u vremenu pandemije brinuti o osobama koje su u povećanom riziku od infekcija jer je njihov imunološki sustav oslabljen. U toj skupini nalaze se osobe koje su nedavno imale transplantaciju ili su u pripremi za takav postupak.

Kako očuvati zdravlje takvih bolesnika pojašnjava u liječnik dr. sc. Danko Mikulić, specijalist opće, dječje i digestivne kirurgije.

Imunosupresivna terapija

Različita stanja u medicini danas zahtjevaju postupke oslabljivanja imunološkog odgovora bolesnika, stoga nije neobično da smo dobili mnoge upite osoba na imunosupresivnoj terapiji koje su prošle postupak transplanticije zabrinutih zbog svoje dobrobiti u ovo kaotično doba.

Na pitanja bolesnika koji čekaju transplataciju ili su ju nedavno imali, odgovara dr. Mikulić, tajnik Hrvatskog društva za transplantaciju.

 

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Pravila o upotrebi kolačića