Štitnjača je malena žlijezda s unutarnjim izlučivanjem u donjoj trećini vrata. Sastoji se od dva režnja, koji izlučuju dva hormona: trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Kada postoji hormonalni disbalans, govorimo o funkcionalnim poremećajima u radu štitnjače. No, moguće su i strukturalne promjene na štitnjači – odnosno promjene u stanicama štitnjače, veličini ili obliku te žlijezde, među njima i čvorovi na štitnjači.
Dio pacijenata javlja se zbog pojave čvorova na štitnjači. Razlikujemo dvije vrste – vruči čvorovi i hladni čvorovi. Dok hladni čvorovi na štitnjači signaliziraju samo strukturalnu promjenu, vrući čvoroi mogu uzrokovati i hormonalne promjene budući da ometaju uobičajeno izlučivanje hormona. Uglavnom se radi o tome da vrući čvorovi pojačano luče hormone štitnjače.
Operacija štitnjače preporučuje se kada više nije moguće konvencinalnom terapijom (lijekovima) regulirati hormonalni disbalans ili kada postoji tumor koji djeluje sumnjivo. U tom slučaju, nužna je biopsija čvora prije operacije, a nakon operacije se prvoodi dodatna patohistološka obrada (PHD) kako bi se utvrdila prava priroda tog čvora.
Problemi sa štitnjačom jedno je od onih stanja o kojemu se mnogo govori i mnogima se čini da znaju sve o tome. Međutim, postoje mnogi mitovi i zablude o problemima vezanima uz štitnjaču. U sljedećem videu ih razbijamo uz pomoć stručnog i zanimljivog dr. sc. Ivana Kruljca, specijalista endokrinologije i dijabetologije.
Odabrali smo deset najčešćih mitova:
Šećerna bolest ili dijabetes česta je kronična bolest. No, velik broj ljudi, pa čak i samih bolesnika, nije siguran u razliku između tipova dijabetesa. Zato u nastavku otkrivamo što imaju zajedničko šećerna bolest tip 1 i tip 2, kao i koje su razlike.
Oba stanja nastaju zbog problema s gušteračom. Gušterača je žlijezda u trbušnoj šupljini, koja sudjeluje u probavi hrane lučenjem svojih enzima za razgradnju masti, šećera i bjelančevina. Osim toga, izlučuje i hormon inzulin, po čemu je vjerojatno najpoznatija. Inzulin omogućava korištenje šećera kao izvor energije, odnosno omogućuje ulazak glukoze u stanice organizma. Kada se dogodi poremećaj u stvaranju inzulina, odnosno korištenju šećera – govorimo o šećernoj bolesti ili dijabetesu.
Dok se kod šećerne bolesti tip 1 simptomi manifestiraju dosta naglo i neočekivano, češće u mlađoj životnoj dobi. S druge strane, tip 2 pacijenti češće obolijevaju u srednjim godinama. Kod njih bolest češće nastaje kao posljedica nezdravog životnog stila.
Oba tipa šećerne bolesti zahtjevaju prikladno liječenje. Ono se bazira ne samo na tipu bolesti, nego i s obzirom na životni stil svakog bolesnika.
Razliku i sličnosti između dva tipa šećerne bolesti pojašnjava dr.sc. Tomislav Božek, specijalist endokrinologije s dijabetologijom. Istaknuo je kako neliječena ili loše kontrolirana šećerna bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, pa i dijabetičkog stopala, stanja koje se često zahtjeva amputaciju.
Dodatno, dr.sc. Tomislav Božek istaknuo kako je sve više djece i mladih pretilo i neaktivno, zbog čega se sve češće šećerna bolest tipa 2 otkriva u ranoj životnoj dobi. Upozorio je i na važnost tjelovježbe i pravilne prehrane u liječenju oba tipa šećerne bolesti.
Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. sudjeluje isključivo kao jedan od sponzora projekta „Virtualne ordinacije“, te nema nikakvog utjecaja na formu i sadržaj iznesenih predavanja na ovoj platformi. Svi stavovi izneseni na predavanjima osobni su i stručni stavovi liječnika.
Ovaj članak sponzorira Novo Nordisk
