O imunološkom sustavu, zbog pandemije, se govori više nego ikad. Dok su sve zdrave osobe pokušavale održati svoj stabilnim, brojnim aktunim i kroničnim bolesnicima, ali i transplatiranim bolesnicima, taj zadatak nije toliko jednostavan.
Transplatacija ili presađivanje organa postupak je kojim se liječi potpuni gubitak funkcije nekog organa. Takav organ zamijenjuje se funkcionalnim u nadi da će se kvaliteta života pojedinca značajno unaprijediti.
No, transplatacija je iznimno zahtjevan postupak jer je potrebno do jedne mjere oslabiti imunološki sustav pojedinca koji prima novi organ. U suprotnom, tijelo bi ga moglo odbaciti kao strano tijelo, na isti način kako odbija viruse ili bakterije s kojima tijelo dođe u kontakt.
Svatko može biti darivatelj ili primatelj organa, ako smo zdravi. Ako želimo biti darivatelji, možemo izraditi donorsku karticu i tako dati na znanje kako smo suglasni s donacijom funkcionalnih organa u slučaju smrti.
S druge strane, ako ne želimo biti darivatelji, moguće je ispuniti posebnu Izjavu o nedarivanju kako se nakon naše smrti ne bi naši organi darivali potrebitima.
Mogu se transplatirati organi ili tkiva. Organi koji se najčešće transplatiraju su bubrezi, gušterača, jetra, pluća, srce ili tanko crijevo. Od tkiva, može se transplatirati koža, krvne žile, rožnica, pa i kosti.
Transplatirani pacijenti moraju biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer nažalost se ponekad događa odbijanje novog organa.
Stoga, posebno je važno u vremenu pandemije brinuti o osobama koje su u povećanom riziku od infekcija jer je njihov imunološki sustav oslabljen. U toj skupini nalaze se osobe koje su nedavno imale transplantaciju ili su u pripremi za takav postupak.
Kako očuvati zdravlje takvih bolesnika pojašnjava u liječnik dr. sc. Danko Mikulić, specijalist opće, dječje i digestivne kirurgije.
Različita stanja u medicini danas zahtjevaju postupke oslabljivanja imunološkog odgovora bolesnika, stoga nije neobično da smo dobili mnoge upite osoba na imunosupresivnoj terapiji koje su prošle postupak transplanticije zabrinutih zbog svoje dobrobiti u ovo kaotično doba.
Na pitanja bolesnika koji čekaju transplataciju ili su ju nedavno imali, odgovara dr. Mikulić, tajnik Hrvatskog društva za transplantaciju.
Upale mjehura poznate su i po nazivu “cistitis”, a nastaju zbog razmnožavanja bakterija u mokraći. Riječ je o bakterijama koje se prirodno nalaze u našoj crijevnoj flori, no nije im mjesto u urinarnom traktu pa tamo stvaraju probleme. Gotovo svi upiti na koje odgovaramo u današnjoj Ordinaciji došli su od žena – što ne čudi jer je upala mjehura češća kod žena. Duguju to anatomskoj građi ponajviše pa zato trebaju biti posebno na oprezu.
Doktorica Fodor odgovara na pitanja iz sandučića koje ste nam Vi poslali o upalama mjehura: