Kardiovaskularne bolesti

Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), koje su i dalje vodeći uzrok smrti u svijetu. Prema podacima WHO-a, gotovo trećinu globalnih smrtnih slučajeva čine kardiovaskularne bolesti. No, dodat ćemo i jednu vrlo ohrabrujuću statistiku! Do 80% prijevremenih smrti uslijed kardiovaskularnih bolesti je moguće prevenirati!

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti. Prema dostupnim podacima iz 2023. godine, čak 38% umrlih preminulo je zbog kardiovaskularnih bolesti. Ako se osvrnemo na posljednjih pet godina, najčešće kardiovaskularne bolesti u hrvatskoj bile su:

  1. Ishemijska bolest srca, što podrazumijeva koronarnu bolest srca te srčane udare.
  2. Hipertenzija (povišen krvni tlak) te komplikacije hipertenzije
  3. Cerebrovaskularne bolesti, odnosno krvni ugrušci te moždani udar
  4. Ateroskleroza, odnosno nakupljanje plakova u stijenkama arterija
  5. Dijabetes tipa 2, što je metabolička bolest, no vrlo ozbiljan rizičan čimbenik razvoja kardiovaskularnih bolesti

Svjetski dan srca obilježavamo sloganom: Ne propusti niti jedan otkucaj

Globalna kampanja za Svjetski dan srca 2025. nosi slogan “Don’t Miss a Beat” (hrvatski: „Ne propusti niti jedan otkucaj“), koji simbolično naglašava vrijednost svakog otkucaja srca i potrebu da budemo proaktivni u njegovoj zaštiti. Slogan potiče pojedince da prepoznaju signalne znakove ranih rizika, od visokog krvnog tlaka do nepravilnog ritma. Pregledi i preventivne mjere neka budu sastavni dio zdravstvene rutine na godišnjoj razini.

Donosimo i praktične savjete za brigu o svom srcu:

  • Vitalni parametri koje morate pratiti barem jednom godišnje su krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi, osobito važno ako imate obiteljsku povijest KVB-a.

  • Budite tjelesno aktivni svaki dan! Dovoljna je umjerena aktivnost, poput brzog hoda, plesa ili bicikliranja. Već 30 minuta dnevno može značajno smanjiti rizik od razvoja KVB-a.

  • Uravnoteženost i raznovrsnost su ključne smjernice u prehrani! Svaki dan kombinirajte nove namirnice, i ne zaboravite na pet serviranja voća  i povrća u danu. Također, ograničite unos soli, šećera i industrijske hrane.

  • Navike također utječu na zdravlje srca pa savjetujemo prestanak pušenja, ograničavanje unosa alkohola, barem 7 sati sna te rad na konstruktivnim strategijama suočavanja sa stresom.

 

Iako sada obilježavamo Svjetski dan srca, o zdravlju srca brinite cijele godine! Više savjeta o temama povezanima sa zdravljem srca pronađite u našoj Ordinaciji za zdravlje srca.

Svjetski dan sigurnosti pacijenata, koji se obilježava svake godine 17. rujna, inicijativa je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokrenuta 2019. godine. Cilj ovog dana je podići svijest o važnosti sigurnosti pacijenata i promicati globalne akcije koje će smanjiti rizike od štetnih posljedica u zdravstvenoj skrbi. Sigurnost pacijenata nije samo odgovornost zdravstvenih djelatnika – i pacijenti imaju ključnu ulogu.

Ovogodišnja tema naglašava sigurnost za svako novorođenče i svako dijete. Iako zapadni svijet podrazumijeva ovu poruku, SZO naglašava kako ni u 2025. godini to nije ustaljena praksa u cijelome svijetu. S obzirom da u počecima života potpuno ovisimo o odraslima iz okoline, odgovornost za siguran razvoj i skrb leži na svakom roditelju i skrbniku, zdravstvenom djelatniku i odgojitelju, na zajednici u cjelini.

Kako ostvariti sigurnost pacijenata u svakodnevici?

  • Postavljajte pitanja i tražite pojašnjenja

Nikada se ne bojte pitati liječnika ili medicinsko osoblje ako nešto ne razumijete. Bez obzira na to je li riječ o dijagnozi, terapiji ili pretragama, važno je da ste potpuno svjesni što vaš plan liječenja podrazumijeva. Tražite dodatna objašnjenja sve dok ne razumijete svaki korak.

  • Aktivno sudjelujte u donošenju odluka

S obzirom na to da vi najbolje poznajete svoje tijelo i simptome, važno je da budete uključeni u odluke vezane uz vaše zdravlje. Recite liječnicima kako se osjećate i kakve su vaše reakcije na terapiju te se slobodno uključite u raspravu o opcijama liječenja.

  • Informirajte liječnike o svojoj povijesti bolesti

Jedan od ključnih elemenata sigurnosti je pružanje točnih informacija o vašem zdravstvenom stanju. Liječnici trebaju znati jeste li već imali neke reakcije na lijekove, imate li alergije, kao i koje terapije ili dodatke prehrani trenutno koristite.

  • Provjerite lijekove i terapiju

Uzimanje lijekova u skladu s liječničkim uputama je ključno. Provjerite je li vam ispravno propisana terapija te budite pažljivi s doziranjem. Ako niste sigurni, slobodno pitajte ljekarnika ili liječnika za pojašnjenje.

  • Budite informirani o svom stanju

Što više znate o svojoj dijagnozi, to ćete bolje moći prepoznati simptome ili potencijalne nuspojave terapije. Tražite vjerodostojne izvore informacija i educirajte se o tome kako održavati zdravlje.

  • Brinite o sigurnosti djece u svojoj obitelji i zajednici

Budite informirani te vodite računa o redovitim i preventivnim pregledima na koje je dijete naručeno. Ako se javi neuobičajen simptom bolesti, budite na oprezu i reagirajte na vrijeme. Budite otvoreni i iskreni prema zdravstvenim djelatnicima, kako bi dijete moglo dobiti prikladnu i pravovremenu skrb. Ne zaboravite i sami biti dobar uzor u brizi za tjelesno i mentalno zdravlje!

 

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Pravila o upotrebi kolačića