Početak nove godine često koristimo kako bismo se osvrnuli na sve što nam se dogodilo u prošloj, kao i za postavljanje određenih ciljeva. Svi smo na svojoj koži osjetili kako se one rijetko s nama zadrže duže od nekoliko tjedana ili mjeseci. No, to ne znači da ne moramo donositi novogodišnje odluke i ciljeve, samo da ih je potrebno pametnije oblikovati.
Pri pisanju novogodišnjih odluka ili ciljeva, preporučuje se voditi sljedećim pravilima:
Ulazak u novu godinu iskoristite i za prisjećanje svega dobroga u protekloj godini. Kako bi na kraju iduće to prisjećanje išlo lakše, cijelu godinu skupljajte lijepe uspomene u staklenku ili posudu. Na kraju godine, koliko god izazovna i stresna bude, shvatit ćete da je bila puno ljepša i veselija nego što se to može činiti na prvu.
Jedna od novogodišnjih odluka neka bude i to da na kraju svakog dana prizovete barem tri lijepe stvari koje su vam se dogodile tog dana. Ako se prisjetite svih stvari koje uzimate zdravo za gotovo, poput toplog doma, ukusnog ručka ili poziva drage osobe – i u svakom ružnom i stresnom danu možete osvijestiti stvari i osobe na kojima ste zahvalni.
Posljednje godine donijele su dosta izazova u vidu traumatskih događaja – velikih potresa i globalne pandemije. No, ti događaji su nas naučili da uvijek moramo biti spremni na neočekivano. Stoga, cijenite svaki dan, volite svoje bližnje, ne opterećujte se predviđanjima i strahovima. Doista ne znamo što nam nosi budućnost.
Kipući čaj, vruća hrana, zagrijane površine poput štednjaka i pećnice- sve to poziva nas na oprez! Ipak, za one najmlađe navedeno može biti izvor znatiželje. Kako biste izbjegli moguće opekline, nužno je predvidjeti potencijalno opasne situacije za dijete. Ponekad je to zaista izazovno jer je svijet iz dječje perspektive veliko mjesto za istraživanje.
Liječenje djece s teškim opeklinama zahtijeva brojne operacijske zahvate i dugotrajne boravke u bolnici. Zbog toga se putem javnih kampanja želi osvijestiti javnost o visokoj stopi opeklinskih ozljeda kod djece kao i mogućoj prevenciji.
Prvi korak u zaštiti je razumijevanje kako dolazi do nastanka opeklina. U većini slučajeva, opeklinu uzrokuje doticaj s izvorima topline (vruća hrana i piće) i predmetima poput pećnice i štednjaka. Treba imati na umu da opekline mogu uzrokovati i kemijska sredstva za čišćenje u slučaju gutanja ili izlijevanja po koži.
U slučaju da do opekline dođe, važno je pravodobno reagirati kako bi se spriječilo nastajanje dubljih oštećenja kože. Bitno je razlikovati:
Javlja se crvenilo i manja oteklina. Koža je suha bez mjehurića. Opekline prvog stupnja zacijele u roku od tri do šest dana.
Zahvaćaju gornji sloj kože i dio sloja ispod. Koža je crvena s mjehurićima te može nateći. Vrijeme zacjeljivanja može potrajati do tri tjedna i dulje.
Najteži oblik opeklina! Zahvaćaju sve slojeve kože, a mogu i prodrijeti u tkivo ispod. Površina može izgledati voštano bijela, smeđa ili pougljena. Većina se mora liječiti kirurški.
Ako se radi o opeklini prvog stupnja, pustite hladnu vodu (ne led) preko opekline ili držite čist, hladan oblog na opeklini 3 do 5 minuta. „Kućne pripravke“ i „narodne lijekove“ poput maslaca i masti izbjegavajte! Bol možete ublažiti lijekovima protiv bolova dostupnima u ljekarnama, ovisno o dobi djeteta. Ako se radi o opeklinama drugog, trećeg ili četvrtog stupnja, odmah odvedite dijete u najbližu bolnicu ili pozovite Hitnu pomoć.
Liječničku pomoć obavezno trebate potražiti u slučaju da dijete ima opeklinu dublju od površinske. Velike opekline te ozljede od požara, kemikalija, utičnica i sl. također su razlog za odlazak u bolnicu. Ako je opeklina nastala na tjemenu, šakama, rukama, licu ili genitalijama, isto zahtjeva pregled liječnika. To vrijedi i za opeklinu koja se inficirala.