Sigurno ste se barem jednom zapitali zašto vam ljekarnik postavlja dodatna pitanja kada preuzimate lijekove. Možda mislite da je dovoljno pokazati recept ili zatražiti lijek, no iza svakog pitanja krije se briga za vaše zdravlje i sigurnost. Ljekarnici pridonose sigurnosti uzimanja lijekova i prepoznavanjem potencijalnih opasnosti, poznatije kao medikacijske pogrešake. Oni su zdravstveni radnici koji su pacijentima najpristupačniji i često prvi kontakt. Iako ih se nekad percipira kao prodavače, oni su zapravo prva linija obrane od medikacijskih pogrešaka – tj. neželjenih i štetnih posljedica liječenja lijekovima.
Medikacijske pogreške su pogreške koje nastaju u procesu propisivanja, izdavanja ili uzimanja lijekova. To mogu biti pogreške u dozi, vremenu uzimanja, načinu primjene ili čak zamjeni lijeka. Takve pogreške mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, produljenog liječenja, pa čak i ugroziti život. Na primjer, uzimanje pogrešne doze lijeka za krvni tlak može dovesti do neadekvatne kontrole bolesti, dok istovremeno povećava rizik od nuspojava poput vrtoglavice ili pada.
Da, medikacijske pogreške mogu se podijeliti u nekoliko kategorija:
Medikacijske greške često se događaju zbog nesporazuma ili zabune oko toga kako i kada uzimati lijekove. To može dovesti do uzimanja pogrešnog lijeka ili pogrešne doze. Primjeri takvih situacija uključuju stavljanje više različitih lijekova u jednu bočicu, oštećene ili izblijedjele naljepnice s uputama, nerazumijevanje uputa, posjedovanje više bočica istog lijeka ili jednostavno prevelik broj lijekova koje osoba treba uzimati. U takvim slučajevima lako je izgubiti pregled nad time koji lijek treba uzeti i kada, ili čak zaboraviti je li neki lijek već uzet.
Ako uzimate nekoliko različitih lijekova dnevno, organizatori lijekova mogu biti korisni. Naime, imaju odvojene odjeljke za svaki dan u tjednu i za do četiri različita doba dana.
Kada govorimo o skupinama ljudi, posebnu pažnju treba obratiti na djecu, trudnice i osobe starije dobi. Te skupine obično zatjevaju drugačije lijekove, doze ili oboje. Jednaku pažnju treba dati i interakciji lijekova zbog čega liječnici trebaju biti upoznati koje sve lijekove uzimaju njihovi pacijenti, uključujući i one bez recepta.
Ljekarnici vas ne ispituju iz znatiželje, već iz odgovornosti prema vašem zdravlju. Njihova pitanja pomažu u provjeri potencijalnih interakcija među lijekovima koje uzimate, kako bi se spriječile moguće nuspojave ili smanjena učinkovitost terapije. Također, žele osigurati da pravilno koristite lijek, jer neki, poput određenih antibiotika, zahtijevaju uzimanje s hranom. Dok se drugi pak ne smiju kombinirati s alkoholom. Provjerom alergija, primjerice pitanjem “Jeste li alergični na neki lijek?”, nastoje izbjeći ozbiljne reakcije. Osim toga, ljekarnici prilagođavaju savjete vašem načinu života – objašnjavaju, primjerice, zašto se određeni lijekovi trebaju uzimati ujutro kako bi se izbjegli problemi poput nesanice. Njihov cilj je osigurati vašu sigurnost i učinkovitost terapije.
Pogledajte i video na tu temu s Martinom Šepetavc, mag. pharm. iz ZU Farmacia:
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u medicini. Oni su lijekovi koji uništavaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast, pomažući našem tijelu da se oporavi od raznih infekcija. No, sve veći globalni problem je – antibiotska rezistencija, odnosno otpornost bakterija na djelovanje antibiotika.
Način na koji djeluju je raznolik te ovisi i o samoj vrsti antibiotika. Neki od njih su da:
Empirijska i ciljana terapija
Nadalje, postoje dva načina propisivanja antibiotika: empirijski i ciljani. Empirijsko propisivanje znači da liječnik odabire antibiotik temeljen na pretpostavci koja bakterija uzrokuje infekciju, jer nije uvijek moguće ili potrebno izolirati uzročnika. Na primjer, za gnojnu anginu najčešće se koristi penicilin jer je uzročnik obično streptokok.
Ciljana terapija koristi se kada liječnik uzme uzorak i iz njega izolira bakteriju. U tom slučaju, odabire se antibiotik koji je učinkovit protiv te konkretne bakterije. U jednostavnijim slučajevima, empirijska terapija obično odgovara, dok se kod složenijih infekcija prvo koristi antibiotik širokog spektra, a potom se terapija prilagođava prema nalazu.
Važno je napomenuti da antibiotici ne djeluju protiv virusa, poput onih koji uzrokuju prehladu, gripu ili COVID-19. Stoga nije potrebno uzimati antibiotik kod svake bolesti – liječnik će najbolje procijeniti kada su zaista potrebni.
Da bi antibiotici bili učinkoviti i sigurno pomogli, potrebno je slijediti nekoliko ključnih pravila:
Iako se može činiti da je odabir antibiotika jednostavan, u stvarnosti to ovisi o mnogim faktorima koje liječnik mora pažljivo razmotriti. U svakodnevnoj praksi obično se koristi uski spektar antibiotika koji je poznat i lako dostupan, dok u bolničkim uvjetima, posebno pri liječenju ozbiljnijih infekcija, odabir antibiotika može biti širi jer uključuje lijekove koji nisu dostupni u običnim ljekarnama.
Doba pacijenta i pretpostavljeni uzročnik infekcije vrlo su važni pri odabiru antibiotika. Na primjer, kod odraslih osoba manja je vjerojatnost da je grlobolja uzrokovana bakterijama, kao što je streptokok, dok je kod djece u vrtićkoj dobi i osnovnoj školi ova mogućnost znatno veća.
Antibiotska rezistencija nastaje kada bakterije postanu otporne na djelovanje antibiotika. To znači da lijekovi koji su nekad učinkovito liječili određene infekcije više ne djeluju. Razlog tome najčešće leži u nepravilnoj ili pretjeranoj upotrebi antibiotika.
Primjerice:
Rezistentne bakterije mogu uzrokovati infekcije koje su teže, dugotrajnije i skuplje za liječenje. U nekim slučajevima, one mogu biti i smrtonosne jer nijedan dostupni antibiotik više ne djeluje na njih. Rezistencija bakterija prema procjenama odnosi i do 1,27 milijuna života godišnje u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je antibiotska rezistencija jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju.
Kako možemo spriječiti antibiotsku rezistenciju?
Svaka osoba može pridonijeti smanjenju otpornosti bakterija slijedeći jednostavna pravila:
Nastavno na to, možemo zaključiti da je racionalna uporaba antibiotika odgovornost svih nas; od liječnika do pacijenata. Isključivo pravilnom uporabom ovih vrijednih lijekova doprinosimo borbi protiv bakterija i čuvamo zdravlje!