Stresne situacije dio su naše svakodnevice i teško ih možemo izbjeći. Dugotrajna izloženost izazovnim situacijama može ostaviti posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje. Tada je važno liječiti i te simptome koji se javljaju. Stres i probava često imaju poveznicu, a jedno od češćih stanja je sindrom iritabilnog kolona.
Stres je uobičajena reakcija na stresore, odnosno uzročnike stresa. Kad govorimo o stresu, uglavnom mislimo na traumatične događaje poput potresa, pandemije, rata, razvoda, smrti u obitelji. No, stresne reakcije događaju se i u velikim životnim događajima poput vjenčanja ili rođenja djeteta. Uzročnici stresa mogu biti čak i male dnevne gnjavaže, koje nisu životno ugrožavajuće, ali, kolokvijalno – idu na živce. Primjerice, gužva u prometu, svađa između djece, prolivena kava. Bez obzira na nebitnost radnje, u tijelu se pokreće stresna reakcija. Energija se dovodi vitalne organe i mišiće, ubrzavajući metabolizam kako bi tijelo izdržalo izazove i eventualnu borbu. Nećemo se boriti sa šalicom kave, no mehanizam stresne reakcije vučemo iz davnih vremena. Tada se ta energija trošila u bijegu ili borbi, no mi se ne borimo ni sa šalicom kave, niti sa suvozačima. Danas, taj nalet energije često završi na nekom organu ili organskom sustavu. Tada govorimo o psihosomatskim smetnjama ili bolestima.
Stres često djeluje na probavu i probavni trakt. Gastroenterolog Dominik Kralj, dr.med., pojašnjava kako promjene u probavi uslijed stresa nisu rijetka pojava. Pogotovo posljednjih godina, uslijed svih stresnih situacijama koje smo proživjeli lokalno i globalno. Osobe se često javljaju s nizom nespecifičnih simptoma. Za početak, gastroenterolozi će kroz razgovor pokušati dobiti više informacija, kako bi se isključila teža stanja. Alarmantni simptomi su:
Nakon razgovora, pacijent se usmjerava na neke dijagnostičke postupke, ovisno o simptomima, dobi i spolu. Uglavnom se pacijent upućuje na sljedeće pretrage:
Česti poremećaj probavnog sustava uzrokovan stresom je sindrom iritabilnog kolona. Radi se o skupu različitih simptoma koji se javljaju zajedno, uglavnom tijekom stresnijeg razdoblja života. Važno je potražiti pomoć kada ti simptomi počnu ometati svakodnevicu. Neki od tih simptoma su:
Kako bi se utvrdilo da se radi o sindromu iritabilnog kolona, simptomi moraju biti prisutni barem tri mjeseca, a pojedini napadaj traje nekoliko dana. Kod mlađih osoba, ako se utvrdi stanje, neće biti potrebno raditi endoskopske preglede (gastroskopiju, kolonoskopiju). Ostalima će se pregledati se stolica na viruse, bakterije i parazite. Također, provjerit će se krvni nalazi i parametri koji ukazuju na upalne procese. Ako se ovi nalazi pokažu urednima, vjerojatno se radi o sindromu iritabilnog kolona (crijeva). Ako nalazi upućuju na neke promjene, ali i kod starijih osoba, osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom na bolesti probavnog sustava te osoba s težim simptomima, dat će se preporuka za daljnju dijagnostiku.
Kada dođe do napadaja, malo toga pomaže isti čas. No, preventivnim radnjama te promjenama životnih navika, moguće je smanjiti učestalost tih neugodnih simptoma. I dr. Dominik Kralj govori kako se osobama treba pristupiti multidisciplinarno. Osim gastroenterologa, u liječenje bi bilo dobro uključiti i psihologa i nutricionista. Oni će, svaki iz svoje perspektive, dati korisne savjete pacijentu. Psiholog može saslušati o problemima te poučiti konstruktivne načine suočavanja sa stresom. Nutricionist će analizirati prehranu te predložiti zamjenske namirnice, ako procijeni da bi mogle biti pogodnije.
Za kraj, dr. Kralj naglašava kako je važno potražiti pomoć, koliko god se simptomi činili beznačajni. Dio pacijenata može osjećati i sram govoriti o njima, no za liječnike nema neugodnih tema!
Sinusi su šupljine u lubanji koje se nalaze ispod očiju, iznad očiju, uz nos i u čeljusti, no nitko nije siguran u vezi njihove stvarne i nedvojbene funkcije. Možemo hipotetizirati da olakšavaju lubanju, mogu biti rezonantni prostori u kojima odzvanja naš glas te da služe kao rezervoari sluzi u nosnoj šupljini koja pomaže vlažiti nos i boriti se protiv patogena. Zašto se javlja upala sinusa i kada je nužna operacija, objasnio nam je vrhunski otorinolaringolog Andro Košec:
Čovjek ima četiri para sinusa:
Svi sinusi imaju uske otvore prema nosnoj šupljini, a u slučaju bolesti sluznice može doći ili otežanog čišćenja, može doći do začepljenja izvodnih kanala i nakupljanja inficirane sluzi. Infekcije mogu nastati kad se bakterije iz biofilma prekomjerno razmnože ili kad dođu u kontakt s vrstama na koje nismo otporni. Kada se sinusi ispune ili dođe do negativnog tlaka ili viška sluzi, može doći do iritacije okolnih živaca, što osjećamo kao intenzivnu bol i pritisak. To se može manifestirati i kao bol prilikom pomicanja očiju ili saginjanja.
Sinusitis se obično javlja nakon virusne infekcije gornjeg dišnog sustava, a tomu dodatno pogoduje ako osoba već ima alergijski rinitis, polipe u nosu i sinusima ili pak devijaciju nosne pregrade. U slučaju bakterijske superinfekcije, simptomi akutne upale sinusa mogu postati još intenzivniji, obuhvaćajući jaku glavobolju, povišenu temperaturu i opće znakove bolesti. Upalu sinusa dijelimo prema duljini trajanja bolesti na:
Akutna upala sinusa obično je povezana s virusnom infekcijom i traje najdulje do tri tjedna. U slučaju do simptomi traju dulje od 12 tjedana, smatraju se kroničnim rinosinuitisom. Navedeno zahvaća oko šestine do trećine populacije. Kronična upala nema toliko izraženu i lokaliziranu bol kao akutna, no pored slijevanja sekreta, začepljenosti nosa i jutarnjeg iskašljavanja, često je prisutna glavobolja. Liječnik može primijetiti zadebljane sluznice i promjene na anatomskim mjestima gdje se sinusi otvaraju u nosne hodnike, što može ukazivati na to jesu li sinusi začepljeni ili nefunkcionalni.
Liječenje akutne i kronične upale sinusa uključuje ispiranje nosa fiziološkom ili hipertoničnom otopinom. Primjenjuju se i antibiotici u slučaju bakterijskih superinfekcija te metode ispiranja nosa kod virusnih infekcija. Za kronične ili subakutne infekcije, koriste se kortikosteroidi u kombinaciji s antihistaminicima kod pacijenata koji pate od bolesti dišnog sustava poput alergija i astme.
Iz tog razloga, važno je pristupiti uzimanju kortikosteroida s oprezom. Uz primjenu dužu od nekoliko tjedana i više puta dnevno, kako bi se postigao željeni terapijski učinak. Često se dogodi da pacijenti, zbog straha od mogućih nuspojava, smanje dozu. Ili pak prestanu uzimati lijekove nakon samo tjedan dana, zaključivši da nisu učinkoviti. To stvara poteškoće u liječenj, a pacijent se usmjerava prema operativnom zahvatu, umjesto fokusa na konzervativno liječenje.
Važno je pacijentima pružiti jasne informacije o važnosti pravilne primjene lijeka. Također i strpljivo objasniti da se pravi učinak može procijeniti tek nakon duljeg vremena. Obično nakon šest tjedana redovite primjene. Tada s može procijeniti uspjeh terapije. No, treba imati na umu da je potrebno vrijeme da se postigne terapijska koncentracija lijeka u organizmu. Najbolja strategija je provesti kompletno konzervativno liječenje tijekom nekoliko mjeseci prije donošenja odluke o daljnjim koracima. Nakon toga, s jasnim uvidom u rezultate, možemo sigurno i bez straha pristupiti sljedećoj fazi liječenja. A ona može uključivati kirurški zahvat ili promjenu terapije.
Odluka o kirurškom zahvatu uvijek ovisi o individualnom slučaju i obično se razmatra ako konzervativne metode liječenja, nisu uspjele riješiti simptome ili se upala iznova vraća. Važno je razumjeti da kirurški zahvat nije uvijek posljednja opcija, već ponekad nužan korak koji omogućava poboljšanje učinkovitosti konzervativne terapije. Kirurgija ima ulogu u uklanjanju uzroka stanja i prilagođavanju strukture sinusa kako bi se poboljšala učinkovitost terapije lijekovima. Međutim, bitno je imati realna očekivanja od kirurškog zahvata. To nije čudesno rješenje i neće nužno riješiti sve tegobe. Stoga je nužno pacijentima jasno objasniti što kirurški zahvat može, a što ne može postići, te pristupiti kirurškom zahvatu samo kada je to zaista potrebno i korisno za pacijenta.
U rijetkim situacijima, kao što su antrohoanalni polipi- krirurgija je jedini izbor. Antrohoanalni polipi su naime, benigni tumori koje rastu iz sinusa prema stražnjem dijelu nosa, što može izazvati probleme poput začepljenja nosa, otežanog disanja kroz nos te smanjenog osjeta okusa i mirisa.