Razumijevanje razlika između raka, karcinoma i tumora ključno je za jasnije percipiranje raznolikosti zloćudnih bolesti koje mogu zahvatiti ljudski organizam. Često se u govoru koriste riječi “rak”, “karcinom” i “tumor” naizmjenično, no u medicinskom kontekstu, svaki izraz ima precizno određeno značenje.

Karcinom

Karcinom, najčešći oblik raka, započinje u stanicama koje oblažu sluznice različitih organa poput jetre, bubrega, gušterače i debelog crijeva. Epitelne stanice, koje čine prvi sloj sluznice, doživljavaju nekontroliranu diobu, prodirući u okolna područja te imaju potencijal formiranja metastaza na udaljenim mjestima. Važno je razumjeti da su sarkomi također podvrsta raka, stvarajući se u vezivnim tkivima tijela poput mišića, kostiju i živaca. Dok druge podvrste obuhvaćaju limfome, leukemije i mijelome, svaka proizlazeći iz specifičnih vrsta stanica.

Limfom, leukemija i mijelom

Limfom nastaje u limfnim čvorovima i stanicama imunološkog sustava, posebno limfocitima (T ili B stanice). Leukemija se pak razvija u nezrelim krvnim stanicama koje proliferiraju u koštanoj srži, uzrokujući nakupljanje abnormalnih krvnih stanica. Nadalje, mijelom je maligni tumor koji nastaje u stanicama koštane srži.

Tumor i rak

Općenito, termin “tumor” se koristi za opisivanje svake izrasline. A u medicini se naziva i novotvorina. Onkološki gledano, tumore dijelimo na benigne i maligne. Pojam “rak” specifično označava maligne tumore, pri čemu je karcinom samo jedna od podvrsta malignih tumora. Postoji više od 100 vrsta različitih rakova.

Tumore se klasificira u dvije osnovne kategorije:

• Solidne tumore koji obuhvaćaju rak organa ili tkiva
• Hematološke tumore, koji zahvaćaju limfno ili hematopoetsko tkivo

Unatoč razlikama u lokalizaciji, oba tipa tumora dijele sličnosti u nekontroliranom rastu abnormalnih stanica. Solidni tumori često stvaraju izrasline ili višestruke izrasline, dok hematološki tumori svojim nekontroliranim rastom i umnožavanjem predstavljaju prijetnju normalnim stanicama koje se šire tijelom putem krvotoka. Bitno je razlučiti terminologiju kako bismo precizno govorili o specifičnostima različitih oblika zloćudnih bolesti.

• Važno: Tumor se može, ali i ne mora razviti u rak.

Dijagnostika

Tumorski markeri su biomarkeri koji se mogu detektirati u krvi, urinu ili tkivima osoba koje pate od malignih oboljenja. Različite vrste markera povezane su s određenim tumorima ili skupinama malignih tumora, igrajući ključnu ulogu u onkologiji za identifikaciju prisutnosti i aktivnosti bolesti. Bitno je naglasiti da tumorski markeri sami po sebi nisu apsolutni dijagnostički testovi. Konačnu dijagnozu uvijek treba potvrditi biopsijom, a povišene razine tumorskih markera ne nužno ukazuju na maligno oboljenje kod osobe.

U studenom se obilježava Movember, internacionalni mjesec muškog zdravlja koji za cilj ima podignuti svijest o bolestima specifičnima za muškarce poput karcinoma prostate. U fokus je i rak testisa te muški suicid. Zašto je samopregled testisa važan i uzrokuje li mobitel u džepu karcinom testisa, samo su neka od zanimljivih pitanja na koja je odgovorio naš dr. Nikola Prpić. Više pogledajte u videu:

Rak testisa

Karcinom testisa još uvijek je rijedak ali često podlo napreduje, zahvaćajući djecu i mlađu populaciju više nego starije. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme može čak i metastazirati. Najraniji simptomi su pojava krvi u ejakulatu ili urinu te kvržice na testisima. Stoga ih je vrlo važno redovito pregledati. Tako ćete se bolje upoznati s izgledom testisa i lakše uočiti bilo kakvu promjenu. Samostalan pregled je brz i bezbolan te se može napraviti nakon tuširanja.

Mobitel u džepu: Rizik od razvoja raka testisa?

Tvrdnja da mobitel u džepu povećava rizik od razvoja karcinoma testisa je mit! Naime, niti jedna  relevantna studija nije pokazala povećan rizik od karcinoma zbog nošenja ili korištenja mobitela.

Karcinom testisa još uvijek je rijedak ali često podlo napreduje, zahvaćajući djecu i mlađu populaciju više nego starije. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme može čak i metastazirati.

Najraniji simptomi su pojava krvi u ejakulatu ili urinu te kvržice na testisima. Zbog toga su od iznimne važnosti redoviti samopregledi. Svaki pozitivan nalaz razlog je za hitnu posjetu liječniku obiteljske medicine i daljnju urološku obradu.

Kako napraviti samostalan pregled?

Samostalan pregled može se napraviti nakon tuširanja jer topla voda opušta kožu skrotuma.

• Odmaknite penis od tijela.
• Držite testis između palca i ostalih prstiju.
• Testisi ne moraju biti iste veličine i oblika te jedan može biti opušteniji od drugog. To nije znak za brigu.
• Ispod testisa postoje strukture nalik konopu što također nije nešto zbog čega se trebate zabrinuti.

U slučaju da napipate kvržicu, obavezno posjetite liječnika. Iako se vjerojatno radi o benignoj promjeni, mišljenje stručnjaka uvijek dobro dođe!