Moždani udar je hitan medicinski slučaj nastao naglim prekidom dotoka krvi u dijelove mozga. Ovo stanje uzrokuje oštećenje moždanog tkiva, što može imati trajne posljedice. Zbog toga je od iznimne važnosti rano prepoznavanje moždanog udara.
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara:
Ishemijski moždani udar: Pojavljuje se zbog začepljenja krvne žile, najčešće krvnim ugruškom.
Hemoragijski moždani udar: Nastaje kad dođe do pucanja krvne žile u mozgu, izazivajući krvarenje unutar lubanje.
Obje vrste mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga.
Sklonost moždanom udaru najčešće je povezana s raznim čimbenicima rizika kao što su:
Genetska predispozicija također igra značajnu ulogu. Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i redovni medicinski pregledi mogu smanjiti rizik od moždanog udara.
Prepoznavanje simptoma moždanog udara ključno je za brzo djelovanje. Obrazovanje obitelji i pojedinaca o prepoznatljivim znakovima ove hitne situacije može značajno umanjiti posljedice.
Najčešći simptomi uključuju naglu slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu, često s jedne strane tijela. Osobe mogu također osjećati:
Dodatno, simptomi mogu uključivati otežano hodanje, vrtoglavicu ili gubitak ravnoteže. Odmah kontaktirajte hitnu pomoć ako primijetite ove znakove.
Tihi moždani udar često nema izražene simptome, što ga čini posebno opasnim. Osobe mogu iskusiti:
Iako su ovi simptomi suptilni, tihi moždani udar može izazvati značajne dugoročne posljedice. Preporuča se redovito provjeravanje zdravlja. Sistematski pregledi su nužni, posebno za rizične grupe.
Prvo, ključno je prepoznati simptome moždanog udara i brzo djelovati. Nagla slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu, osobito s jedne strane tijela, zahtijeva hitan prijenos u bolnicu. Svaka minuta nakon pojave simptoma moždanog udara može značiti razliku između lakšeg oporavka i teških posljedica, kao što su trajni invaliditet. Statistike pokazuju da brza medicinska intervencija može značajno povećati šanse za oporavak i smanjiti rizik od komplikacija.
Svatko tko primijeti znake udara trebao bi djelovati odmah. U prepoznavanju triju najčešćih simptoma moždanog udara, pomaže FAST test, odnosno GROM u Hrvatskoj.
Nakon moždanog udara, pojedinac se suočava s brojnim izazovima koji pokrivaju fizičke, emocionalne i mentalne aspekte. Kvaliteta života može biti ozbiljno pogođena, čineći podršku ključnom. U Hrvatskoj, rehabilitacija se provodi kroz multidisciplinarni pristup, uključujući fizioterapeute, logopede i psihologe kako bi se osigurao optimalan oporavak.
Rehabilitacija može obuhvaćati fizičke vježbe radi poboljšanja pokretljivosti, vježbe govora te emocionalnu podršku. Cilj je ostvariti maksimalnu samostalnost. Proces oporavka može trajati od nekoliko mjeseci do čak dvije godine. Napredak je često vidljiv, no ishodi ovise o težini udara, brzini kojom je započeto liječenje te osobnom angažmanu u rehabilitaciji.
Ova prevencija zahtijeva niz promjena u načinu života:
Osobe koje su preživjele moždani udar trebaju redovito pratiti krvni tlak i nivo šećera. Također, redoviti liječnički pregledi su od važnog značaja za nadzor zdravstvenog stanja pacijenata nakon udara.
Očuvanje mentalnog zdravlja postalo je jedna od najvažnijih tema u današnjem društvu, s vrlo opravdanim razlogom. Mentalno zdravlje utječe na sve aspekte života – od načina na koji se nosimo sa stresom do odnosa s obitelji i prijateljima. Baš kao što se brinemo za fizičko zdravlje, jednako trebamo činiti i u aspektu mentalnog! U konačnici, mentalno zdravlje utječe na fizičko, i obrnuto. Zato, svaki dan nastoj ostvariti sljedeće:
U užurbanom načinu života lako je zaboraviti na sebe. Međutim, važno je svakodnevno odvojiti barem 30 minuta za aktivnosti koje te opuštaju. To može biti šetnja, čitanje knjige, slušanje glazbe ili meditacija.
Tjelovježba ne koristi samo tijelu, već i umu. Fizička aktivnost potiče oslobađanje hormona sreće, smanjuje stres i poboljšava san. Ne moraš biti sportaš, pronađi aktivnost koja ti odgovara – šetnja, ples, joga ili vožnja bicikla.
Uravnotežena prehrana koja uključuje puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i proteina može pomoći u održavanju stabilnog raspoloženja. Izbjegavaj prekomjerni unos kofeina, alkohola i brze hrane jer oni mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje.
Nauči reći „ne“ kada se osjećaš preopterećeno. Kada preuzimamo previše obveza, možemo se osjećati iscrpljeno i pod stresom. Zato, priznaj sebi kada ti treba odmor i nemoj se osjećati krivim zbog toga.
Nedovoljno sna može uzrokovati razdražljivost, smanjenu koncentraciju i povećanu anksioznost. Pokušaj razviti zdravu rutinu spavanja – odlazi na spavanje i budi se u isto vrijeme svaki dan, izbjegavaj ekrane barem sat vremena prije spavanja i stvori opuštajuću atmosferu u spavaćoj sobi.
Kvalitetni odnosi s ljudima mogu imati velik utjecaj na tvoje mentalno zdravlje. Razgovor s prijateljima, obitelji ili stručnjacima može ti pomoći da se nosiš s teškim emocijama i osjećajima.
Nadovezujemo se na prethodni savjet! Ponekad razgovor s najbližim osobama jednostavno nije dovoljan. Psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri educirani su da ti pomognu razumjeti i prevladati teška emocionalna stanja. Ne boj se zatražiti pomoć ili podijeliti svoje brige – to nije znak slabosti, već hrabrosti.
Čuvaj svoje mentalno zdravlje jer ono je temelj tvog ukupnog blagostanja.