Svjetski dan sigurnosti pacijenata, koji se obilježava svake godine 17. rujna, inicijativa je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokrenuta 2019. godine. Cilj ovog dana je podići svijest o važnosti sigurnosti pacijenata i promicati globalne akcije koje će smanjiti rizike od štetnih posljedica u zdravstvenoj skrbi. Sigurnost pacijenata nije samo odgovornost zdravstvenih djelatnika – i pacijenti imaju ključnu ulogu.

Ovogodišnja tema naglašava sigurnost za svako novorođenče i svako dijete. Iako zapadni svijet podrazumijeva ovu poruku, SZO naglašava kako ni u 2025. godini to nije ustaljena praksa u cijelome svijetu. S obzirom da u počecima života potpuno ovisimo o odraslima iz okoline, odgovornost za siguran razvoj i skrb leži na svakom roditelju i skrbniku, zdravstvenom djelatniku i odgojitelju, na zajednici u cjelini.

Kako ostvariti sigurnost pacijenata u svakodnevici?

• Postavljajte pitanja i tražite pojašnjenja

Nikada se ne bojte pitati liječnika ili medicinsko osoblje ako nešto ne razumijete. Bez obzira na to je li riječ o dijagnozi, terapiji ili pretragama, važno je da ste potpuno svjesni što vaš plan liječenja podrazumijeva. Tražite dodatna objašnjenja sve dok ne razumijete svaki korak.

• Aktivno sudjelujte u donošenju odluka

S obzirom na to da vi najbolje poznajete svoje tijelo i simptome, važno je da budete uključeni u odluke vezane uz vaše zdravlje. Recite liječnicima kako se osjećate i kakve su vaše reakcije na terapiju te se slobodno uključite u raspravu o opcijama liječenja.

• Informirajte liječnike o svojoj povijesti bolesti

Jedan od ključnih elemenata sigurnosti je pružanje točnih informacija o vašem zdravstvenom stanju. Liječnici trebaju znati jeste li već imali neke reakcije na lijekove, imate li alergije, kao i koje terapije ili dodatke prehrani trenutno koristite.

• Provjerite lijekove i terapiju

Uzimanje lijekova u skladu s liječničkim uputama je ključno. Provjerite je li vam ispravno propisana terapija te budite pažljivi s doziranjem. Ako niste sigurni, slobodno pitajte ljekarnika ili liječnika za pojašnjenje.

• Budite informirani o svom stanju

Što više znate o svojoj dijagnozi, to ćete bolje moći prepoznati simptome ili potencijalne nuspojave terapije. Tražite vjerodostojne izvore informacija i educirajte se o tome kako održavati zdravlje.

• Brinite o sigurnosti djece u svojoj obitelji i zajednici

Budite informirani te vodite računa o redovitim i preventivnim pregledima na koje je dijete naručeno. Ako se javi neuobičajen simptom bolesti, budite na oprezu i reagirajte na vrijeme. Budite otvoreni i iskreni prema zdravstvenim djelatnicima, kako bi dijete moglo dobiti prikladnu i pravovremenu skrb. Ne zaboravite i sami biti dobar uzor u brizi za tjelesno i mentalno zdravlje!

Psihološka otpornost

Vjerojatno vam je poznata informacija kako je opstanak najjačih mit, a istina kaže kako opstaju najprilagodljiviji. To se ne odnosi samo na tjelesnu snagu i adaptaciju, već i na psihološku. Osobinu prilagođavanja izazovnim situacijama, odnosno mentalnu, emocionalnu i ponašanju fleksibilnost u novim situacijama, nazivamo psihološka otpornost. Ona omogućuje uspješnije nošenje sa svakodnevnim gnjavažama i velikim životnim krizama. Psihološka otpornost velikim je dijelom naučena, odnosno nasljeđena, od prethodnih generacija u obitelji. Ta informacija daje nadu, jer se osvještavanjem obrazaca koji nam nisu korisni i učenjem od kompetentnijih uzora, psihološka otpornost može uvježbavati i ojačavati tijekom cijelog života.

Sposobnost prilagodbe, odnosno psihološka otpornost, važan je čimbenik u nošenju s teškim životnim razdobljima, koji su neizbježni. Većina osoba će u teškoj životnoj situaciji preispitivati smisao života. Dijelu osoba će doći misao o okončanju vlastitog života, a neki će misao i provesti u stvarnost.

U rujnu obilježavamo Mjesec prevencije samoubojstava i  Svjetski dan prevencije samoubojstava

Upravo s ciljem skidanja stigme i poticanja razgovora o samouobojstvu, svake godine rujan je posvećen ovoj temi, a se 10. dana ovog mjeseca obilježavamo i Svjetski dan prevencije samoubojstava. Ove godine Svjetski dan je popraćen sloganom Mijenjamo priču o samoubojstvu. Prema podacima IASP-a, više od 700 000 ljudi godišnje izgubi život samoubojstvom, a svaka takva tragedija ostavlja neizbrisiv trag na obitelj, prijatelje, kolege i zajednicu. Srećom, u Hrvatskoj, prema zadnje dostupnim podacima iz 2024., opada stopa samoubojstava posljednjih godina. No, svatko od nas može biti pogođen, osobnim iskustvom teškog životnog razdoblja i misli o samoubojstvu ili kao osoba koja osjeća bol u srcu zbog izgubljene voljene osobe.

Odgovornost je na svakome od nas

Samoubojstvo nije samo osobna tragedija, ono duboko pogađa cijelu zajednicu. Stoga i odgovornost leži na svakome od nas, kako u privatnom, tako i u profesionalnom svijetu. Podsjećamo na nekoliko činjenica:

• Nikad ne znate kroz što prolazi druga osoba – budite oprezni i nježni u komunikaciji oči u oči, ali i u prometu, trgovini, na internetu.
• Društvene mreže pune su krivih informacija i trendova štetnih za mentalno zdravlje – reagirajte i prijavite ako naiđete na uvredljiv ili opasan sadržaj.
• Poučite djecu odgovornom ponašanju prema drugima – u svakodnevici i na društvenim mrežama. Budite pozivitivan primjer empatije.
• Budite primjer traženja pomoći i jačanja psihološke otpornosti – ne možemo mijenjati druge, ali možemo sebe. Jačajte svoj kapacitet i normalizirajte odlazak na psihoterapiju.

Kako pružiti podršku osobi koja prolazi kroz teško razdoblje

U Hrvatskoj, samoubojstvo češće počine muškarci, kod kojih je razgovor o mentalnoj patnji, izazovima i ranjivosti u većoj mjeri tabu. Kada uočimo da netko prolazi kroz teško razdoblje, može se javiti neugoda ili strah vezan uz razgovor o takvim temama. Može se javiti želja da pomognemo osobi, ali ne znamo kako. Ne morate spasiti ili riješiti osobi sve probleme, dovoljni su i mali znakovi pažnje.  Podrška može biti praktična i tiha, no svejedno vrlo značajna. Evo nekoliko primjera:

• Nazovite ili pošaljite poruku – kratko „mislim na tebe“ može otvoriti vrata razgovoru i pokazati osobi da nije sama.
• Ponudite konkretnu pomoć – umjesto „javi kad ti nešto treba“, ponudite kupiti osnovne namirnice, skuhati ručak, pospremiti stan ili obaviti nešto van kuće još danas.
• Budite prisutni – nije uvijek nužno razgovarati. Ponekad je dovoljno pružiti podršku šetnjom, zajedničkom aktivnosti ili sjedenjem u tišini.
• Ohrabrite tražnje stručne pomoći – nježno i bez osuđivanja predložite razgovor s liječnikom, psihologom ili psihoterapeutom, te ponudite otpratite ili odvesti na prvi susret.
• Birajte teme za razgovor – ako je osobi teško, usmjerite se na slušanje, a ne na dijeljenje svojih iskustava ili prijedloga. Također, izbjegavajte teme usmjerene na negativno, na koje biste naišli na senzacionalističkim portalima ili u crnoj kronici.

Traženje stručne pomoći

Jačanje psihološke otpornosti kroz psihoterapiju zahtijeva određenu kognitivnu i emocionalnu stabilnost pojedinca. Ovaj proces bilo bi dobro započeti kada je osoba dobro ii ma kapaciteta nositi se s usponima i padovima koje neizbježno donosi rad na sebi.

U slučaju da procijenite da je netko u opasnosti da naudi sebi ili drugome, potrebno je zatražiti stručnu pomoć na 112 ili na hitnim psihijatrijskim prijemima bolnica.