U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama diljem svijeta, Uskrs je vrijeme obilježeno raznim običajima, a jedan od ključnih elemenata je tradicionalni uskršnji doručak. Povodom toga, analizirali smo najčešće namirnice koje se nađu na stolu taj dan. Otkrivamo koliko su (ne)zdrave, čime obliju i koja je preporučena dnevna doza.
Kuhana jaja su neizostavan dio uskršnjeg doručka, ali i omiljeni ukras! Osim što su ukusna, kuhana jaja su bogata proteinima, vitaminima i mineralima. Jedno jaje sadrži oko 6 grama proteina, kao i važne nutrijente poput vitamina D, vitamina B12, riboflavina i selena. Prema nutricionističkim smjernicama, konzumiranje jednog do dva jaja dnevno je sigurno i može biti korisno za zdravlje.
Šunka je još jedan klasični sastojak na blagdanskom stolu. Većina šunki obiluje natrijem i zasićenim mastima što ju čini manje zdravim izborom kad se konzumira u velikim količinama. Preporučuje se umjereno konzumiranje, od 50 do 100 grama po osobi.
Nutritivno gledano, svježi sir je izvor visokokvalitetnih proteina i kalcija. Međutim, treba imati na umu da svježi sir može sadržavati značajne količine masti, ovisno o njegovoj vrsti i proizvodnom procesu. S obzirom na visoki udio masti u vrhnju, preporučljivo je koristiti ga u manjim količinama u usporedbi s sirom.
Rotkvica i mladi luk, bogati su vlaknima i vitaminima. Poput vitamina C, A,K , folne kiseline i kalija. Sve to ih čini izvrsnim izborom za dopunu obroka. Preporučena porcija je oko tri do četiri rotkvice i dvije do tri stabljike mladog luka po osobi.
Kada pomislimo na uskršnji doručak, neizostavna je francuska salata, Ovaj prilog od krumpira, graška, mrkve i majoneze može biti bogat kalorijama i mastima, ali također pruža hranjive tvari poput vitamina A, vitamina C i vlakana. Preporučena porcija je 1/2 šalice po osobi.
Savjet: Ako želite smanjiti količinu masti, smanjite dozu majoneze u francuskoj salati ili ju zamijenite grčkim jogurtom.
Ovisno o sastojcima i načinu pečenja, kruh može biti izvor složenih ugljikohidrata, vlakana i vitamina B skupine. Ipak, treba paziti na unos bijelog kruha ili kruha koji sadrži puno dodanih šećera. Preporučuje se odabir integralnih ili raženih varijanti kruha radi povećanja prehrambene vrijednosti.
Sirnica, slatka poslastica od sira i tijesta, često se poslužuje kao desert na uskršnjem doručku. Iako je ukusna, sirnica može biti visoko kalorična i sadržavati značajnu količinu šećera i masti. Zato se preporučuje jedna kriška po osobi.
Iako su neke od spomenutih namirnica kalorijski bogate, važno je imati na umu da je uskršnji doručak duboko ukorijenjen u tradiciji obiteljskog zajedništva, što je najvažnije od svega. Stoga, dok uživate u omiljenim jelima u krugu svojih najmilijih, jedite raznovrsno i ne zaboravite cijeniti vrijednost zajedništva koju Uskrs donosi.
Sretan Uskrs želi vam Virtualna ordinacija!
Plinovi su dio normalnog procesa probave. Kada dolazi do oslobađanja viška plinova, posljedično se javljaju vjetrovi ili podrigivanje. U slučaju da su plinovi zarobljeni, dolazi do kruljenja u crijevima.
Zašto se javlja kruljenje, odnosno što su borborigmi i u kojem slučaju treba posjetiti liječnika, otkrio nam je Dominik Kralj, dr.med.
„Zvukovi“ u crijevima u pravilu su povezani s kretanjem hrane, tekućine i zraka kroz crijeva. Ovaj fenomen, poznat i kao crijevna peristaltika, odvija se radi razgradnje hrane i apsorpcije hranjivih tvari u tijelu. Do plinova u crijeva dolazi kada prebrzo jedemo, pijemo tekućinu zadihani ili jedemo i pričamo u isto vrijeme. Dakle, kruljenje u crijevima je rezultat kontrakcija mišića zidova crijeva, koje potiskuju probavnu smjesu prema naprijed. Ponekad kruljenje u crijevima može biti jače ili učestalije nego inače, što može biti neugodno ili čak bolno. Do viška zraka može doći i ako crijeva počnu proizvoditi previše plinova u želucu zbog nepravilnosti u unosu hrane.
Podrigivanje tijekom ili neposredno nakon obroka je normalno. Također, većina ljudi ima vjetrove do 20 puta dnevno. Iako plinovi ili kruljenje u crijevima mogu biti neugodni, rijetko su znak medicinskog problema.
Ako plinovi ili kruljenje u crijevima snižavaju kvalitetu života i sposobnost normalnog funkcioniranja, obratite se liječniku. Isto vrijedi i za slučaj ako primijetite neki od ovih dodatnih simptoma:
Zatvor, kronične bolesti crijeva, porast broja bakterija u tankom crijevu, intolerancija na hranu neka su od medicinskih stanja koja mogu povećati kruljenje u crijevima, nadutost ili plinove.
Ako vam plinovi i nadutost izazivaju neugodu, obratite pozornost na nekoliko stvari:
Redovita tjelesna aktivnost, dovoljno vode i pravilna prehrana koja u kojoj se uključuje uravnotežena količina vlakana mogu pomoći u održavanju zdravog probavnog sustava. Probavu također olakšava uzimanje manjih obroka tijekom dana i temeljito žvakanje. Ovisno o osjetljivosti, nastojte izbjegavati hranu koja može povećati nadutost ili proizvodnju plinova. Sveukupno gledano, razumijevanje uzrok kruljenja i faktora koji na utječu na tu pojavu te usvajanje zdravih prehrambenih navika, pomaže u sprječavanju stvaranja “neugodnih” zvukova.