U studenom se obilježava Movember, internacionalni mjesec muškog zdravlja koji za cilj ima podignuti svijest o bolestima specifičnima za muškarce poput karcinoma prostate. U fokus je i rak testisa te muški suicid. Zašto je samopregled testisa važan i uzrokuje li mobitel u džepu karcinom testisa, samo su neka od zanimljivih pitanja na koja je odgovorio naš dr. Nikola Prpić. Više pogledajte u videu:
Karcinom testisa još uvijek je rijedak ali često podlo napreduje, zahvaćajući djecu i mlađu populaciju više nego starije. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme može čak i metastazirati. Najraniji simptomi su pojava krvi u ejakulatu ili urinu te kvržice na testisima. Stoga ih je vrlo važno redovito pregledati. Tako ćete se bolje upoznati s izgledom testisa i lakše uočiti bilo kakvu promjenu. Samostalan pregled je brz i bezbolan te se može napraviti nakon tuširanja.
Tvrdnja da mobitel u džepu povećava rizik od razvoja karcinoma testisa je mit! Naime, niti jedna relevantna studija nije pokazala povećan rizik od karcinoma zbog nošenja ili korištenja mobitela.
Karcinom testisa još uvijek je rijedak ali često podlo napreduje, zahvaćajući djecu i mlađu populaciju više nego starije. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme može čak i metastazirati.
Najraniji simptomi su pojava krvi u ejakulatu ili urinu te kvržice na testisima. Zbog toga su od iznimne važnosti redoviti samopregledi. Svaki pozitivan nalaz razlog je za hitnu posjetu liječniku obiteljske medicine i daljnju urološku obradu.
Samostalan pregled može se napraviti nakon tuširanja jer topla voda opušta kožu skrotuma.
U slučaju da napipate kvržicu, obavezno posjetite liječnika. Iako se vjerojatno radi o benignoj promjeni, mišljenje stručnjaka uvijek dobro dođe!
Moždani udar je hitan medicinski slučaj nastao naglim prekidom dotoka krvi u dijelove mozga. Ovo stanje uzrokuje oštećenje moždanog tkiva, što može imati trajne posljedice. Zbog toga je od iznimne važnosti rano prepoznavanje moždanog udara.
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara:
Ishemijski moždani udar: Pojavljuje se zbog začepljenja krvne žile, najčešće krvnim ugruškom.
Hemoragijski moždani udar: Nastaje kad dođe do pucanja krvne žile u mozgu, izazivajući krvarenje unutar lubanje.
Obje vrste mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga.
Sklonost moždanom udaru najčešće je povezana s raznim čimbenicima rizika kao što su:
Genetska predispozicija također igra značajnu ulogu. Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i redovni medicinski pregledi mogu smanjiti rizik od moždanog udara.
Prepoznavanje simptoma moždanog udara ključno je za brzo djelovanje. Obrazovanje obitelji i pojedinaca o prepoznatljivim znakovima ove hitne situacije može značajno umanjiti posljedice.
Najčešći simptomi uključuju naglu slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu, često s jedne strane tijela. Osobe mogu također osjećati:
Dodatno, simptomi mogu uključivati otežano hodanje, vrtoglavicu ili gubitak ravnoteže. Odmah kontaktirajte hitnu pomoć ako primijetite ove znakove.
Tihi moždani udar često nema izražene simptome, što ga čini posebno opasnim. Osobe mogu iskusiti:
Iako su ovi simptomi suptilni, tihi moždani udar može izazvati značajne dugoročne posljedice. Preporuča se redovito provjeravanje zdravlja. Sistematski pregledi su nužni, posebno za rizične grupe.
Prvo, ključno je prepoznati simptome moždanog udara i brzo djelovati. Nagla slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu, osobito s jedne strane tijela, zahtijeva hitan prijenos u bolnicu. Svaka minuta nakon pojave simptoma moždanog udara može značiti razliku između lakšeg oporavka i teških posljedica, kao što su trajni invaliditet. Statistike pokazuju da brza medicinska intervencija može značajno povećati šanse za oporavak i smanjiti rizik od komplikacija.
Svatko tko primijeti znake udara trebao bi djelovati odmah. U prepoznavanju triju najčešćih simptoma moždanog udara, pomaže FAST test, odnosno GROM u Hrvatskoj.
Nakon moždanog udara, pojedinac se suočava s brojnim izazovima koji pokrivaju fizičke, emocionalne i mentalne aspekte. Kvaliteta života može biti ozbiljno pogođena, čineći podršku ključnom. U Hrvatskoj, rehabilitacija se provodi kroz multidisciplinarni pristup, uključujući fizioterapeute, logopede i psihologe kako bi se osigurao optimalan oporavak.
Rehabilitacija može obuhvaćati fizičke vježbe radi poboljšanja pokretljivosti, vježbe govora te emocionalnu podršku. Cilj je ostvariti maksimalnu samostalnost. Proces oporavka može trajati od nekoliko mjeseci do čak dvije godine. Napredak je često vidljiv, no ishodi ovise o težini udara, brzini kojom je započeto liječenje te osobnom angažmanu u rehabilitaciji.
Ova prevencija zahtijeva niz promjena u načinu života:
Osobe koje su preživjele moždani udar trebaju redovito pratiti krvni tlak i nivo šećera. Također, redoviti liječnički pregledi su od važnog značaja za nadzor zdravstvenog stanja pacijenata nakon udara.