Globalna inicijativa „Svjetski tjedan mozga“ ove godine obilježava se u razdoblju od 11. do 17. ožujka. Mozak je najviši dio središnjeg živčanog sustava te upravlja radom svih organa. Sjedište je i inteligencije i pamćenja, a ovo su samo neke od zanimljivih činjenica o ovom fascinantnom organu.
Ljudski mozak odrasle osobe ima prosječnu težinu od približno 1,3 kilograma. Ova impresivna masa sastoji se od različitih dijelova, uključujući korteks, moždano deblo i mali mozak. Unatoč relativno maloj težini u usporedbi s ostatkom tijela, mozak je centralni organ koji kontrolira sve tjelesne funkcije i kognitivne procese.
Čak i minimalna dehidracija može imati negativan utjecaj na funkcije mozga, uključujući pažnju, koncentraciju i kognitivne sposobnosti. Održavanje hidriranosti ključno je za optimalno funkcioniranje mozga.
Neuroni su odgovorni za prijenos informacija, a ta brzina kojom se prenose doseže otprilike 400 km/h. Ova složena mreža neurona omogućuje izvršavanje različitih kognitivnih zadataka, uključujući misaone procese, emocije i motoričke funkcije.
Ovaj intenzivan zahtjev za resursima naglašava važnost kontinuirane cirkulacije krvi kako bi se osigurala adekvatna opskrba kisikom potrebna za održavanje vitalnih funkcija mozga.
Tijekom prve godine života, mozak doživljava izniman rast, povećavajući se za čak 300%. Ova faza intenzivnog razvoja povezana je s formiranjem neuronskih veza i osnovnih struktura koje će podržati kasniji kognitivni razvoj. Taj dinamičan proces rasta nastavlja se aktivno sve do otprilike 18. godine života.
Glavobolje nisu samo fizički osjet, već su povezane s kompleksnim kemijskim reakcijama u mozgu. Interakcija između neurotransmitera, mišića i živaca u glavi i vratu može rezultirati bolom.
Stvarnost je da koristimo veći postotak mozga. Isto tako, mozak je aktivan tijekom cijelog dana, uključujući i razdoblje spavanja. Tijekom sna, mozak prolazi kroz različite faze koje su bitne obnavljanje tjelesnih funkcija i oporavak od dnevnih aktivnosti.
No, i mozak ne funkcionira uvijek besprijekorno te u određenim slučajevima dolazi do oboljenja. Moždani udar je predvodnik bolesti s mozgom, a nakon toga slijede tumori te degenerativne bolesti kao što su Alzheimerova, Parkinsonova i i Huntingtonova bolest.
Isto tako, na zdravlje mozga utječu i bolesti poput depresije, epilepsije, kao i glavobolje te poremećaji spavanja. Kako bi očuvali zdravlje mozga, savjetujemo sljedeće:
Za još korisnih informacija posjetite našu ordinaciju Neurološko zdravlje.
Mnogi pacijenti koji boluju od kroničnih i onkoloških bolesti svakodnevno se suočavaju ne samo s fizičkom boli i iscrpljenošću, već i s velikim financijskim pritiskom. Liječenje, terapije i prilagodba životnim okolnostima često zahtijevaju dodatne troškove, što može biti dodatni teret za obitelji. No, malo olakšanje dolazi u obliku veće naknade za dugotrajna bolovanja.
Naime, od ljeta ove godine naknade za dugotrajna bolovanja i bolovanja zbog njege djeteta značajno se povećavaju – za 76 posto. To znači da će pacijenti koji su na dugotrajnom bolovanju umjesto dosadašnjih iznosa primati 995 eura mjesečno. Ovu važnu promjenu najavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić, a novi zakon koji to omogućuje trenutno je u postupku e-savjetovanja.
Ovo povećanje obuhvatit će sve pacijente koji su na dugotrajnim bolovanjima, uključujući:
Prema riječima ministrice Hrstić, cilj ove mjere je osigurati dostojanstven život osobama koje zbog bolesti ne mogu raditi. Osim povećane naknade, kronični bolesnici imaju pravo i na dodatne oblike potpore iz drugih resora.
Za ovu godinu u državnom proračunu i proračunu HZZO-a osigurano je više od 60 milijuna eura za povećanje naknada, dok će sljedeće godine taj iznos biti više od 130 milijuna eura.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), svakog dana u Hrvatskoj je na bolovanju oko 66.000 ljudi. Bolovanja dulja od 42 dana financiraju se iz sredstava HZZO-a, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini bila je 3,77 posto, od čega je na teret HZZO-a bilo 1,9 posto.
Za one koji su na dugotrajnom bolovanju, ovo povećanje naknada moglo bi značiti manju financijsku brigu i više mira tijekom liječenja. Osobito je važno za roditelje koji zbog bolesti djeteta moraju biti kod kuće, ali i za trudnice koje zbog zdravstvenih razloga moraju mirovati.