Svrbež kože čest je u proljeće kao reakcija na svu pelud i čestice koje plutaju u zraku. Međutim, svrbež kože može imati mnoge uzroke. Jedan od njih je i jedna od najstarijih poznatih bolesti – svrab.
Naš dr. Nikola istražio je detaljnije ovu zaraznu bolest. Pogledajte video:
Svrab, poznat i kao skabijes, uzrokuje malena buba zvana Sarcoptes scabiei. Ova mikroskopska parazitska grinja živi u koži domaćina, gdje kopa tunele i polaže jaja. Svrab nije vezan uz imovinski status ili higijenu; može zahvatiti bilo koga, bez obzira na životne uvjete. To je mit koji se često veže uz ovu bolest, a nije utemeljen.
Buba svraba toliko je malena da je nevidljiva golim okom. Vidljive su samo njene posljedice. Grinje se zavlače u kožu, kopajući male tunele koji mogu biti vidljivi pri detaljnom pregledu kože. Ova aktivnost uzrokuje imunološki odgovor tijela, manifestirajući se kao crvenilo i intenzivan svrbež, posebno noću. Simptomi mogu ostati lokalizirani ili se proširiti na veće površine kože. Definitivna potvrda svraba postiže se mikroskopskim pregledom kože.
Simptomi svraba uključuju:
Svrab se razlikuje od drugih kožnih osipa, poput urtikarije i dermatitisa, koji nisu zarazni. Autoimune bolesti i alergije također mogu uzrokovati osipe, ali ne uključuju parazitske infekcije kao što je slučaj sa svrabom.
Svrab se učinkovito liječi modernim medicinskim pristupima. Liječenje uključuje lokalne pripravke koji se nanose na kožu prije spavanja i ispiru nakon 8 do 14 sati. Uz lokalne pripravke, mogu se koristiti antihistaminici i kortikosteroidi za ublažavanje simptoma.
Ključne preporuke za liječenje uključuju:
Pravovremeno liječenje je ključno za sprječavanje komplikacija, koje mogu uključivati:
Strogo pridržavanje medicinskih uputa osigurava uspješno liječenje bez neželjenih učinaka i prevenciju daljnjeg širenja zaraze.
Zaključno treba još jednom naglasiti da je svrab zarazna bolest koja može zahvatiti bilo koga. Prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija i širenja bolesti. Pridržavanje higijenskih mjera i istovremeno liječenje svih članova kućanstva osiguravaju uspješno suzbijanje svraba. Za dodatne informacije i savjete, obratite se svom liječniku ili dermatologu.
Dolaskom proljetnih i ljetnih mjeseci, povećava se izbor sezonskog voća i povrća. Nutricionistkinja iz zagrebačke Poliklinike LabPlus Andrea Bilandžija, mag.nutr. pojašnjava da su namirnice hranjivije, ukusnije i cjenovno pristupačnije ako se konzumiraju tijekom sezone dozrijevanja, nego van nje. Važno je naglasiti kako su topliji mjeseci i vrijeme povećane potrebe organizma za tekućinom, pa se ne smije zaboraviti niti redovita hidracija, najbolje vodom i nezaslađenim biljim čajevima.
Iskoristite ljetne mjesece i obilje šarenih i ukusnih namirnica!
Pripremajući ovu temu, razgovarali smo o našim ljetnim favoritima. Izdvajamo tri najdraže vrste ljetnog voća našem uredništvu!
Maline su užitak za sva osjetila! Volimo ih jer već na prvi pogled izgledaju atraktivno na tanjuru, kolaču, palačinkama. Nakon pogleda, oduševi nas miris svježih malina, no to se nažalost ne osjeti kod većine malina iz supermarketa. I na kraju, njihov osvježavajući slatko-kiseli okus čini ih izvrsnom ljetnom namirnicom.
Popularno se maline nazivaju supervoćem, makar će nutricionisti istaknuti kako tako nešto ne postoji i nužno je konzumirati sve namirnice umjereno. No, supernamirnicom se smatraju zbog visoke koncentracije vitamina C i drugih antioksidansa, kao što su antocijanin, resveratrol, pterostilben i elagitanin. Maline sadrže i vitamine B skupine, vitamin E te važne minerale i prehrambena vlakna.
Imamo osjećaj kako svake godine sve ranije nalazimo lubenice po prodajnim mjestima! No, ne žalimo se.
Lubenicu prvenstveno volimo zbog njene sočnosti, pogotovo jako dobro ohlađenu. Sadrži minerale poput fosfora, magnezija i kalcija, a bogata je i vitaminom C. Crvenu boju daju joj fitonutrijenti, odnosno antioksidansi, što ju čini povoljnim sastojkom prehrane za različita zdravstvena stanja.
Kraj ljeta volimo jedino i isključivo zbog sezone smokava. Drage su nam ubrane s drva, odstajale par dana, sušene. Volimo sve vrste, one manje i više slatke, u nijansama od svijetlo zelene do tamno ljubičaste.
Smokve su prvenstveno bogate magnezijem, nezamjenjivim mineralom koji sudjeluje u nizu tjelesnih procesa. Magnezij je i jedan od minerala koji se intenzivno gubi tijekom stresnih perioda, pa smokve sazrijevaju u idealnom trenutku, taman kako bismo skupili energiju za jesenske izazove. Sadrže i beta-karoten, koji nam je drag jer pomaže postizanje brončanog tena, ali i sudjeluje u sintezi vitamina A.