Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja, a povodom toga donosimo važne informacije o poremećaju. Naime, moždani udar je iznenadni poremećaj cirkulacije krvi u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe kisikom i hranjivimm tvarima zahvaćenih dijelova mozga.

Moždani udar

U Hrvatskoj je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo moždani udar kao i u Europi na drugom mjestu prema smrtnosti sa 6.147 umrlih 2017. godine odnosno 11,5 % svih umrlih. Od toga je umrlih muškaraca 2.561 (9,9 % svih umrlih muškaraca) a umrlih žena 3.586 (13 % svih umrlih žena). Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi od 12.000 do 13.000 osoba. Zbog ovih podataka ne čudi da smo dobili toliko pitanja o moždanom udaru.

Simptomi moždanog udara

Simptomi ovise o točnom mjestu na kojem se udar dogodio i području koje je zahvaćeno. Najčešće se prepoznaje po:

• Slabosti ili utrnutosti jedne strane tijela
• Smetnjama ravnoteže
• Poremećaju govora
• Poremećaju vida

Ono što može biti pomoć prilikom moždanog udara je brza reakcija, stoga je i skovan akronim FAST (eng. brzo). Svako slovo akronima podsjeća na glavne simptome:

• F – face (eng. lice): moždani udar može se prepoznati po asimetriji i gubitku mišićnog tonusa dijela lica, kolokvijalno se kaže da dio lica “padne”
• A – arm (eng. ruka): nerijetko se osjeti djelomična gubitak funkcije, slabost ili potpuna oduzetost jedne ruke
• S – speech (eng. govor): govor postaje otežan i nerazgovjetan
• T – time (eng. vrijeme): važna je brza reakcija i poziv hitnim službama

Savjet neurologa

Ovo stanje može se javiti u mlađoj ili starijoj dobi, moće biti slabijeg ili jačeg intenziteta. Dok jači moždani udari mogu biti kobni, nakon slabijih je moguće nastaviti normalno život nakon rehabilitacije. Ipak, bit će potrebno promijeniti neke navike kako bi zdravlje i kvaliteta života bili zadovoljavajući.

Docent Budinčević odgovara na njih i daje korisne savjete:

• Kako mogu prepoznati moždani udar?
• Zašto dođe do udara?
• Što mogu učiniti da se on ne ponovi?
• Otac mi je imao moždani udar, hoću li ga imati i ja?
• Je li moguće da sam ga prehodala ?
• Zašto je toliko važna brza reakcija kod moždanog udara?
• Postoje li ”nagovještaji” moždanog udara?
• Kako mogu saznati jesam li u riziku od moždanog udara?
• Kako se on liječi?
• Koliko dugo traje oporavak od moždanog udara?
• Majka ga je imala i od tada je stalno lošeg raspoloženja, je li to uobičajeno, je li riječ o depresiji?
• Imao sam moždani udar, hoće li mi oduzeti vozačku?
• Majka mi je imala moždani udar, ako se ponovi, kako joj mogu pomoći?

Oporavak

Ako se radi o blažem moždanom udaru, preporučuje se fizikalna rehabilitacija. Dodatno, koristi i neuropsihologijska rehabilitacija, kako bi se očuvale i/ili unaprijedile kognitivne i emocionalne sposobnosti pojedinca.

Spolno prenosive bolesti obuhvaćaju široku skupinu stanja koja zahvaćaju spolni i mokraćni sustav, a mogu biiti zahvaćeni i drugi organski sustavi. Prenose se izravnim kontaktom sa zaražene osobe na nezaraženu. Način prijenosa je spolni odnos; vaginalni, oralni, analni. Edukacija je od iznimne važnosti, od najranije dobi pa se zato prigodno od 15. do 19. lipnja obilježava Tjedan spolnog zdravlja. U sklopu obilježavanja toga, Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodi besplatno i anonimno testiranje na spolno prenosive infekcije (SPI).

• VAŽNO: Testiranje se provodi bez uputnice i naručivanja, a namijenjeno je osobama u riziku od zaraze SPI-jem.

Koje se spolno prenosive infekcije testiraju?

Testiranje se provodi na sljedeće mikrobiološke uzročnike SPI-ja:

• Chlamydia trachomatis
• Mycoplasma genitalium
• Mycoplasma hominis
• Neisseria gonorrhoeae
• Trichomonas vaginalis
• Ureaplasma parvum
• Ureaplasma urealyticum

Navedeni uzročnici spadaju među najučestalije uzročnike SPI-ja. Infekcije koje uzrokuju mogu biti asimtomatske, što znači da se ne javljaju nikakvi simptomi, a što otežava pravovremenu dijagnozu. Bez liječenja, ove infekcije mogu imati dugoročne posljedice na spolno i reproduktivno zdravlje, uključujući neplodnost.

Tko se može zaraziti?

I muškarci i žene su jednako podložni zarazi, no žene su sklonije ozbiljnim komplikacijama koje mogu utjecati na njihov reproduktivni sustav. Najveći rizik od zaraze SPI-ima nose mladi ljudi koji započinju seksualni život u ranoj dobi, često mijenjaju partnere i ne koriste zaštitna sredstva poput kondoma. Kako spolne infekcije mogu biti bez simptoma, to znači da zaražene osobe mogu prenositi infekciju bez da su toga svjesne.

Simptomi

Spolne bolesti često se kriju iza nevidljivih simptoma ili onih nejasnih i oskudnih, otežavajući prepoznavanje i pravovremeno liječenje. Zbog toga, zaražene osobe ne traže pomoć i nesvjesno prenose infekciju dalje.

Simptomi koji se mogu javiti:

Žene:

• Promjena u iscjedku iz rodnice (pojačan, drugačiji)
• Otežano ili bolno mokrenje
• Svrbež i crvenilo u genitalnom području
• Bol i krvarenje tijekom spolnog odnosa

Muškarci:

• Ispcjedak iz mokraćne cijevi
• Otežano ili bolno mokrenje
• Crvenilo i svrbež u genitalnom području

Spolne bolesti mogu izazvati i druge,manje uočljive promjene, poput kožnih promjena u genitalnom ili analnom području. I u odsustvu ikakvih simptoma, moguće je biti zaražen.

Kako se testirati?

Dođite u Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja HZJZ u Zagreb, Rockefellerova 7, u radnom vremenu, od 15 do 19 sati i zaštitite svoje spolno zdravlje!