Zubi su ključni dio oralnog zdravlja pa posebno zabrinjava podatak da ih da čak 80% odraslih osoba ne ispravno. Redovita dentalna njega i higijena zuba ključni su faktori u očuvanju općeg zdravlja tijela. Zato, povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja, donosimo nekoliko savjeta o tome kakva je četkica za zube najbolja, ali i kako na pravilan način prati zube.
Kada birate četkicu, obratite pažnju na vrstu vlakana i oblik glave četkice. Preporučljivo je da četkica za zube ima manju glavu radi boljeg dosega svih dijelova zubnog luka i lakšeg korištenja. Vlakna trebaju biti gusta, tanka i meka kako bi se lakše dosegnula teže dostupna mjesta između zubi i desni. Time se sprječava oštećenje zubnog mesa, a površina zubi ostaje temeljito očišćena.
Pogrešno je mišljenje da snažnije četkanje zubi rezultira boljim čišćenjem. Naprotiv, prekomjerni pritisak može dovesti do ozbiljnih problema, uključujući oštećenje zubnog mesa i eroziju cakline. Istraživanja su pokazala da prekomjerni pritisak tijekom četkanja može uzrokovati povlačenje zubnog mesa i izloženost korijenja zuba, što može dovesti do osjetljivosti i upale.
Umjesto toga, cilj pravilnog četkanja je postići temeljito čišćenje uz minimalan pritisak. Preporučuje se upotreba meke četkice i laganih kružnih pokreta, posebno duž linije zubnog mesa. Kut četkanja od 45 stupnjeva prema zubnom mesu pomaže u uklanjanju plaka i ostataka hrane, dok istovremeno štiti osjetljivo zubno meso od oštećenja.
Važno je napomenuti da pravilna higijena usne šupljine uključuje i čišćenje jezika i masiranje zubnog mesa. Čišćenje jezika može pomoći u uklanjanju bakterija koje uzrokuju loš zadah, dok masaža zubnog mesa potiče zdravu cirkulaciju i smanjuje rizik od gingivitisa.
Važno je zamijeniti četkicu za zube barem jednom u tri mjeseca jer s vremenom gubi na učinkovitosti.
Svakom je roditelju teško gledati kad njegovo dijete nešto boli, a do dobi od 3 godine 70% djece barem jednom preboli upalu uha. Kako ova pojava ne bi postala česta, moguće je poduzeti određene mjere koje će pomoći u prevenciji i olakšati roditeljima brigu o zdravlju svoje djece. Upala uha kod djeteta, posebno onih najmlađih ,nije uvijek lako prepoznatljiva.
Visoka temperatura, klonulost, nervoza, razdražljivost, nekih su od općenitih simptoma infekcije kod male djece, među kojima je i upala uha. Osim toga, djeca do određene dobi, ne mogu verbalno izraziti svoje tegobe, što dodatno komplicira dijagnozu. Kako na vrijeme reagirati i utvrditi da zaista je u pitanju upala uha kod djeteta, u videu objašnjava dr. sc. Andro Košec, dr. med., spec. otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, subspec. audiologije:
Kada dijete pokazuje znakove nelagode, poput trljanja uha ili hvatanja za uho, to može ukazivati na upalu. Djeca koja su sposobna izraziti gdje ih boli uvelike olakšavaju dijagnozu. Za razliku od djece, kod odraslih, upala uha obično prati i nagluhost i visoka temperatura. Kod odraslih je upala srednjeg uha rijetka, dok je upala zvukovoda češća.
U slučaju nagluhosti, vrtoglavice, mučnine, povraćanja i visoke temperature, može se sumnjati na upalu srednjeg uha, što je često prisutno kod djece. Važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se pravilno dijagnosticirala i liječila ova stanja. Različite vrste upala zahtijevaju različite pristupe liječenju, pa je važno slijediti savjet liječnika i ne odgađati tretman.
Reagiranje na zabrinutost roditelja je ključno jer uznemireni roditelji predstavljaju „crvene zastavice“ za stanje djeteta.
„Ako riječ o uobičajenoj upali uha, postavlja se pitanje treba li dati antibiotik ili ne. Možda je petak navečer, a sutra ne rade ljekarne. Zato je česta praksa dogovoriti se s roditeljima i pružiti mogućnost podizanja antibiotika. Ako se stanje zakomplicira, temperatura se podigne, bolnost pojača ili opće stanje pogorša, preporuka je roditeljima da uzmu antibiotik. Važno je naglasiti da postoji velika šansa da će se 9 od 10 djece izliječiti unutar 48 sati bez uzimanja antibiotika, koristeći isključivo terapiju, protiv bolova i ispirući nos. Zato je preporuka pričekati tih 48 sati“, ističe dr. sc. Košec.
Djeca koja imaju astmu ili druge bolesti dišnog sustava mogu biti sklonija ovoj vrsti infekcije. Razlog leži u tome jer oni jednostavno ne mogu isprazniti rezervoar sluzi i bakterija iz šupljina sinusa, slušne tube i srednjeg uha, te su podložnija infekcijama. Djeca s rascjepom nepca ili drugim problemima s ventilacijom srednjeg uha također su podložna istim problemima jer mehanizam čišćenja sekreta i ventilacije nije dovoljno razvijen. No, dr. sc. Košec naglašava:
„Takva djeca su u manjini. Kod većine djece koja imaju recidivne upale srednjeg uha, često je riječ o nedovoljno zrelom imunološkom sustavu. Također i necijepljenoj djeci te djeci koja su izložena većem broju patogena nego što je uobičajeno. Uglavnom, radi se o kombinaciji čimbenika koja jednostavno traje neko vrijeme dok djeca ne sazriju imunološki, dok se ne cijepe ili dok ih odrasla dob ne usmjeri u drugom smjeru patologije“.
„Predložio bih svim roditeljima koji imaju djecu s učestalim upalama ušiju, ali i preventivno, da se cijepe protiv pneumokoka. Naime, pneumokok je najpatogenija bakterija koja može izazvati komplikacije, uključujući upale srednjeg uha, ali i meningitis, apscese i slično“, ističe otorinolaringolog.
Adekvatna higijena dišnih puteva također je jedna od mjera prevencije. Naime, roditelji trebaju poticati djecu na samostalno puhanje nosa. Također, djeca od najranije dobi dobro podnose ispiranje nosnih puteva hipertoničnim izotoničnim otopinama. Postoji velik broj dostupnih pripravaka koji nisu na recept. Ove osnovne mjere mogu značajno smanjiti broj infekcija dišnih puteva kod djece od godine dana pa do školske dobi.