Sistematski pregled igra ključnu ulogu u ranoj dijagnozi kroničnih zaraznih bolesti, čime omogućuje pravovremeno liječenje i kontrolu tih stanja.
Međutim, suočeni smo s izazovom u osviještenosti o važnosti ovih pregleda. Kako bismo to promijenili, važno je educirati ljude o pregledima koji su ključni za očuvanje njihovog zdravlja. Više o tome govori ravnatelj Doma zdravlja Centar- Zagreb Ino Protrka, dr. med., spec. obiteljske medicine:
Sistematski pregled obuhvaća niz pretraga i pregleda, prilagođenih spolu i dobi pacijenta. Muškarcima i ženama pružaju se odvojene pretrage, uz zajednički laboratorijski rad i ultrazvuk abdomena. Dodatno, ženama se preporučuju ultrazvuk dojki i ginekološki pregled s PAPA testom. Za obje skupine, provodi se EKG i spirometrija radi sveobuhvatne procjene zdravstvenog stanja. U globalu, sistematski pregled uključuje:
Važno je naglasiti da je redovito obavljanje ovih pregleda ključno za rano otkrivanje potencijalnih zdravstvenih problema, posebno kod starije populacije. Mladi ljudi, iako manje skloni kroničnim bolestima, također bi trebali obavljati osnovne pretrage barem svake dvije godine.
Osim učestalosti pregleda, važno je razmotriti i dob kada bi trebalo prvi put obaviti sistematski pregled. Obiteljska anamneza također igra ključnu ulogu u određivanju potrebnosti pregleda, posebno ako postoji genetska predispozicija za određene bolesti.
U slučaju sumnje ili nepravilnosti nađenih tijekom sistematskog pregleda, dobra suradnja s liječnikom obiteljske medicine postaje ključna. Naime, specijalisti, temeljem pregleda, mogu posumnjati na potencijalne zdravstvene probleme, a obiteljski liječnici pacijete usmjeravaju prema daljnjim dijagnostičkim postupcima. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti i maligna oboljenja vodeći uzroci smrti danas, sistematski pregledi su ključni u ranom otkrivanju istih.
Sve u svemu, redoviti sistematski pregledi čine ključan dio preventivne skrbi o zdravlju, omogućujući rano prepoznavanje i upravljanje potencijalnim zdravstvenim izazovima. Edukacija o važnosti tih pregleda i pravovremeno djelovanje mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Zapamtite; zdrav način života i redoviti sistematski pregledi jasno odražavaju smisao mudre poslovice: “Bolje spriječiti nego liječiti”.
Sa zimskim danima dolaze i neugodni simptomi respiratorne infekcije. Ove godine, uz poznatu gripu, COVID-19 i RSV, neočekivano se pojavila epidemija hripavca. Što kažu brojke, doznajte u nastavku:
Sezona gripe za 2023./2024. godinu pokazuje porast broja prijava, s naglaskom uoči blagdana i početkom škole. Očekuje se vrhunac krajem siječnja ili početkom veljače, s očekivanim smanjenjem oboljelih do sredine ožujka i početka travnja. Zaključno do 14. siječnja 2024., zabilježeno je 3055 prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj.
Nagli skok od 1168 prijava u posljednjem tjednu sugerira da, kada su u pitanje respiratorne infekcije, gripa trenutačno dominira. Najviša stopa incidencije zabilježena je u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, kod djece predškolske i školske dobi, najčešće zahvaćenom populacijom. Cijepljenje se ističe kao ključni faktor smanjenja pojavnosti gripe među starijima, dok je dominantni virus tip A.
U posljednja dva tjedna, sustav prijavljivanja zaraznih bolesti bilježi 2.909 prijava COVID-19.
Od početka 2023. do 19. siječnja 2024., zabilježene su ukupno 5052 prijave oboljelih od hripavca. Najviše oboljelih je u dobi od 10 do 14 godina. Cjepivo ne pruža trajnu zaštitu, ali cijepljene odrasle osobe ima pretežno blage simptome. Isto tako, preboljenje bolesti ne pruža doživotnu zaštitu. Nadalje, RSV infekcije rutinski se ne prate, ali podaci iz Službe za mikrobiologiju HZJZ-a pokazuju značajan intenzitet cirkulacije ovog virusa. Više od 20% uzoraka pozitivnih na RSV potvrđuje njegovu prisutnost, posebice među djecom mlađom od 5 godina. Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija bilježe najveći broj oboljelih.
Za razliku od gripe, koja se javlja iznenada i često dovodi do naglog porasta tjelesne temperature u jednom danu, COVID-19 ne nužno prati isti put te ne izaziva uvijek porast temperature.Kod covida, simptomi se postepeno razvijaju – mogu početi s blagim curenjem nosa, a zatim se sljedeći dan može pojaviti kašalj ili glavobolja, umor i slično.
Hripavac ima drugačiji tijek bolesti. Počinje kao obična prehlada s tipičnim simptomima koji mogu trajati tjedan ili dva. Nakon toga, javljaju se izrazito neugodni napadi kašlja, hripanje pri udisaju i teškoće u disanju.
Zaključno, cijepljenje ostaje ključna preventivna mjera, posebno među starijom populacijom, dok preventivne mjere higijene pomažu u suzbijanju širenja respiratornih infekcija.