Ljeto je godišnje doba kada više vremena provodimo na otvorenom, uživamo na suncu, planiramo putovanja i odlazak na more. No ono što mnogi zaborav ili uopće ne znaju jest da neki lijekovi i sunce, odnosno sunčanje može izazvati neugodne reakcije na koži.
Ove reakcije zovu se fotosenzitivne reakcije, i nisu rijetkost. Pojavljuju se kada sastojci nekih lijekova, u dodiru s UV zrakama, izazovu promjene na koži. Često osobe misle da su jednostavno „izgorjele“, no zapravo se radi o interakciji s lijekom. U nastavku donosimo pregled najčešćih lijekova koji „ne vole“ sunce i savjete kako se zaštititi.
Antibiotici poput doksiciklina, koji se često koristi kod akni ili infekcija mokraćnog sustava, poznati su po tome što mogu izazvati jaku osjetljivost na sunce. Isto vrijedi i za ciprofloksacin ili levofloksacin iz skupine fluorokinolona. Ako uzimate ove antibiotike, preporučuje se izbjegavati direktno sunce, koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+) i nositi zaštitnu odjeću.
Zvuči paradoksalno, ali neki antihistaminici, lijekovi koji se uzimaju upravo radi osipa, mogu sami izazvati fotosenzitivnu reakciju. Tu spadaju difenhidramin i neki stariji antihistaminici koji se još povremeno koriste protiv mučnine ili za smirenje.
U novijim generacijama (poput loratadina ili cetirizina) ovaj rizik je znatno manji, ali svejedno vrijedi biti oprezan.
Ako imate povišen tlak i pijete lijekove iz skupine diuretika (poput hidroklorotiazida), znajte da i oni mogu pojačati osjetljivost kože na UV zrake. Takve reakcije mogu izgledati kao tamne mrlje, crvenilo ili suhi osip.
Lijekovi koje često uzimamo „na svoju ruku“ – poput ibuprofena, naproksena ili ketoprofena – također mogu uzrokovati fotosenzitivnost, osobito ako ih koristite lokalno kao gelove ili kreme.
Mnogi nisu svjesni da mazanje bolnih leđa ketoprofen gelom, a zatim izlazak na sunce bez zaštite, može završiti s neugodnim pečenjem i mjehurima.
Osobe koje koriste retinoide poput izotretinoina (Roaccutane) ili lokalne pripravke na bazi vitamina A, vrlo su osjetljive na UV zrake. Koža postaje tanja, suha i lako „gori“.
Ukoliko ste na terapiji za akne, nemojte preskakati kremu sa zaštitnim faktorom, čak ni kad je oblačno. I izbjegavajte solarije!
Neki antidepresivi (posebno triciklički, poput amitriptilina) i antipsihotici (kao što je klorpromazin) mogu izazvati fotoalergijske reakcije, gdje sunce pokreće imunološku reakciju kože.
Ako ste na terapiji i primijetite čudan osip nakon boravka na suncu, važno je to spomenuti svom liječniku.
Ne paničarite – u većini slučajeva nije potrebno prekidati terapiju. No važno je znati što uzimate i kako se zaštititi:
I, ono najvažnije, nikada nemojte samoinicijativno prestati piti lijek zbog straha od sunca. Ako imate nedoumica, uvijek se savjetujte s liječnikom.
Određeni lijekovi koje koristimo mogu u kombinaciji sa sunčevim zračenjem izazvati neugodne i neočekivane kožne reakcije. To ne znači da sunce treba izbjegavati pod svaku cijenu, ali znači da je potrebno biti informiran i pažljiv.
Ako niste sigurni kako vaš lijek reagira na sunce, potražite informaciju u uputi o lijeku ili, još bolje, pitajte ljekarnika. Jer kad znate što uzimate, lakše se možete zaštititi.
Kad se govori o dojenju, često se stvari prikažu ili idealizirano kao nešto što dolazi prirodno i lako ili kao iscrpljujući izazov prepun suza i sumnji. Istina je, kao i uvijek, negdje između. Dojenje nije natjecanje, nije mjera vaše vrijednosti kao roditelja, ali jest jedan od najljepših i najzdravijih darova koji se može ponuditi djetetu, ako to okolnosti dopuštaju.
Majčino mlijeko nije samo hrana. To je prva zaštita novorođenčeta od infekcija, alergija i mnogih bolesti. Bogato je antitijelima, živim stanicama i enzimima koji aktivno štite bebu dok joj se imunosni sustav još razvija. I ne samo to. Sastav mlijeka se mijenja iz dana u dan, pa čak i unutar istog podoja, kako bi pratio potrebe djeteta. Niti jedna formula to ne može oponašati u potpunosti.
Brojna istraživanja pokazala su da dojenje pozitivno utječe na zdravlje ne samo djeteta, već i majke.
Istraživanja pokazuju da dojenje smanjuje rizik od određenih bolesti kod bebe i pomaže u izgradnji snažnog imunosnog sustava. Tako dojena djeca, osobito ona u prvih šest mjeseci, rjeđe obolijevaju od raznih vrsta upala; probavnog, dišnog i mokraćnog sustava, kao i upale srednjeg uha. Isto tako, dojena djeca imaju bolji odgovor na cjepiva. Pri tome se misli na cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i na cjepivo koje štiti od upale bakterijom Hemophilus influenze. Također, pridonosi pravilnom rastu, manjoj sklonosti debljanju i boljem razvoju čeljusti, zubi i psihomotornim vještinama.
Koristi za mamu:
Dojenje zna boljeti. Bradavice mogu pucati. Beba ne hvata kako treba. Mlijeka „nema dovoljno“. Okolina često nudi neželjene savjete („gladna ti je, daj joj bočicu!“). I lako se čovjek počne osjećati kao da ne radi nešto „kako treba“.
U takvim trenucima, važno je znati; problemi s dojenjem su česti, ali i rješivi. Pomoć postoji: savjetovalište za dojenje, patronažne sestre, grupe podrške i stručnjaci koji se bave dojenjem mogu napraviti ogromnu razliku. Ključno je potražiti pomoć na vrijeme i ne čekati da iscrpljenost preuzme.
Nije sve u kalorijama i antitijelima. Dojenje često djeluje kao „reset“ gumb, za bebu i za mamu. Smiruje, povezuje, pruža sigurnost.
Ako ste pokušali sve, a dojenje nije uspjelo – niste podbacili. Uspjeh nije definiran duljinom dojenja, nego brigom, ljubavlju i trudom. Formula nije neprijatelj, nego pomoć u situacijama kad je najpotrebnija. Nema mjesta za krivnju. Postoji samo ono što je najbolje za vas i vašu bebu, u stvarnom životu, a ne na društvenim mrežama.
Dojenje je predivna stvar. Ali nije savršena, ni uvijek laka. I to je u redu. Slušajte sebe, svoje tijelo i svoju bebu. U toj tišini često ćete čuti puno više nego u svim knjigama i savjetima zajedno.