Sa zimskim danima dolaze i neugodni simptomi respiratorne infekcije. Ove godine, uz poznatu gripu, COVID-19 i RSV, neočekivano se pojavila epidemija hripavca. Što kažu brojke, doznajte u nastavku:
Sezona gripe za 2023./2024. godinu pokazuje porast broja prijava, s naglaskom uoči blagdana i početkom škole. Očekuje se vrhunac krajem siječnja ili početkom veljače, s očekivanim smanjenjem oboljelih do sredine ožujka i početka travnja. Zaključno do 14. siječnja 2024., zabilježeno je 3055 prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj.
Nagli skok od 1168 prijava u posljednjem tjednu sugerira da, kada su u pitanje respiratorne infekcije, gripa trenutačno dominira. Najviša stopa incidencije zabilježena je u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, kod djece predškolske i školske dobi, najčešće zahvaćenom populacijom. Cijepljenje se ističe kao ključni faktor smanjenja pojavnosti gripe među starijima, dok je dominantni virus tip A.
U posljednja dva tjedna, sustav prijavljivanja zaraznih bolesti bilježi 2.909 prijava COVID-19.
Od početka 2023. do 19. siječnja 2024., zabilježene su ukupno 5052 prijave oboljelih od hripavca. Najviše oboljelih je u dobi od 10 do 14 godina. Cjepivo ne pruža trajnu zaštitu, ali cijepljene odrasle osobe ima pretežno blage simptome. Isto tako, preboljenje bolesti ne pruža doživotnu zaštitu. Nadalje, RSV infekcije rutinski se ne prate, ali podaci iz Službe za mikrobiologiju HZJZ-a pokazuju značajan intenzitet cirkulacije ovog virusa. Više od 20% uzoraka pozitivnih na RSV potvrđuje njegovu prisutnost, posebice među djecom mlađom od 5 godina. Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija bilježe najveći broj oboljelih.
Za razliku od gripe, koja se javlja iznenada i često dovodi do naglog porasta tjelesne temperature u jednom danu, COVID-19 ne nužno prati isti put te ne izaziva uvijek porast temperature.Kod covida, simptomi se postepeno razvijaju – mogu početi s blagim curenjem nosa, a zatim se sljedeći dan može pojaviti kašalj ili glavobolja, umor i slično.
Hripavac ima drugačiji tijek bolesti. Počinje kao obična prehlada s tipičnim simptomima koji mogu trajati tjedan ili dva. Nakon toga, javljaju se izrazito neugodni napadi kašlja, hripanje pri udisaju i teškoće u disanju.
Zaključno, cijepljenje ostaje ključna preventivna mjera, posebno među starijom populacijom, dok preventivne mjere higijene pomažu u suzbijanju širenja respiratornih infekcija.
Nakon blagdanske euforije, dolazi zatišje. Da siječanj brojnima zaista teško pada, svjedoči podatak da 20 posto ljudi tijekom navedenog mjeseca doživi neki oblik neraspoloženja ili letargije. Uglavnom to nazivamo – siječanjsko neraspoloženje. Kao najdepresivniji dan u godini slovi treći ponedjeljak u siječnju, no što to uopće znači? Depresija je ozbiljna bolest koja zahtijeva punu liječničku podršku i adekvatnu terapiju. Zbog toga valja naglasiti da nije svako neraspoloženje depresija te da postoje određeni kriteriji za to.
Nakon razdoblja intenzivnih društvenih aktivnosti, u siječnju se javlja nagli pad što nekima može biti velika promjena. Kada se tomu još pridodaju i financijski troškovi, siječanj postaje još „tmurniji“. Zbog toga se kod pojedinica javlja negativno raspoloženje, umor, sjetnost i osjećaj praznine.
Uz par jednostavnih savjeta, siječanj ne mora biti bauk:
Postavljanje nerealnih ciljeva povodom novogodišnjih odluka jedan je od razloga zašto tijekom siječnja zavlada loše raspoloženje. Neostvarivi ciljevi negativno utječu na samopouzdanje i stvaraju sumnju u vlastite sposobnosti. Bez obzira na to želite li napredovati na poslu, naučiti nešto novo, hraniti se zdravije, ciljevi trebaju biti realni!
Druženje s najmilijima nije rezervirano isključivo samo za razdoblje blagdana. Umjesto da siječanj provodite zavučeni pod dekicom, pogledajte film s dragom osobom, prošećite ili se okušajte u društvenim igrama.
Nakon uživanja u božićnim slasticama, priuštite si namirnice koje će podići vašu energiju i raspoloženje. Orašasto voće, plava masna riba (inćuni, palamida, losos, srdele i tuna), cjelovite žitarice, tamna čokolada, samo su neke od ukusnih namirnica koje su odličan izvor serotonina.
Fizička aktivnost treba biti nešto što će vam podići raspoloženje, razbistriti misli i opustiti vas. Uključivanje režima vježbanja u svakodnevicu, jedna je od najpopularnijih novogodišnjih odluka. No, tu odluku ostvari samo 8 posto ljudi. Stoga, pronađite neku aktivnost koja vas veseli, umjesto da se upisujete na preteške fitness programe.
Kako biste se opskrbili vitaminom D koji nam je prijekopotreban, iskoristite svaki sunčani dan za šetnju ili druženje na otvorenom.
Za kraj, siječanjsko neraspoloženje je relativno često, ali je i prolazno. Ako osjetiš da se tvoje raspoloženje ne poboljšava ili se čak pogoršava, potraži pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.