Kada obrambeni sustav organizma griješi u prepoznavanju vlastitih stanica i tkiva kao neprijateljskih te ih napada, dolazi do razvoja autoimune bolesti. Ove bolesti su poput tihih epidemija koje zahtijevaju dugotrajno promatranje i odgovarajuće liječenje pacijenata, pružajući nam istodobno uvid u kompleksnost imunološkog sustava. Stoga je izuzetno važno podizati svijest o složenim stanjima koja i dalje kriju mnogo tajni u svojem nastanku i razvoju.
Zato nam je iznimno drago što su upravo autoimune bolesti tema 5. broj časopisa MedSpot. Naime, točan broj autoimunih bolesti nije precizno definiran, budući da se nova saznanja o imunološkim poremećajima i povezanostima neprestano razvijaju. Trenutno je identificirano više od 80 različitih vrsta autoimunih bolesti, s tim da broj može varirati ovisno o izvoru informacija i definiciji samih bolesti.
Ključnu ulogu u tome imaju klinička imunologija i reumatologija. U tom kontekstu, s ponosom ističemo da smo u ovom broju razgovarali s nizom stručnjaka iz tih područja, uključujući osnivače i članove udruga pacijenata koji su s nama podijelili svoja iskustva.
Donosimo ekskluzivni razgovor s izvršnom direktoricom Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, Dijanom Roginić, koja nam je otkrila je li svijest o multiploj sklerozi na zadovoljavajućoj razini u Hrvatskoj, na čemu još treba poraditi, koji su najznačajniji projekti i još mnogo toga. U temu broja uvela nas je prof. dr. sc. Marija Glasnović, dr. med., spec. interne medicine, subspec. reumatologije i imunologije iz Opće bolnice Pula.
Kakav je osjećaj prehodati planinarsku stazu Via Adriatica s dijagnozom reumatoidnog artritisa, ispričao nam je Mihael Strle. Vrijedne informacije o psorijazi s nama je podijelila doc. dr. sc. Iva Blajić, dr. med., spec. dermatologije i venerologije, iz Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
Kako je biološka terapija donijela revoluciju u liječenju autoimunih bolesti? Koji su uzroci i simptomi sistemskog eritemskog lupusa? Kakva je uloga prehrane u liječenju multiple skleroze? Samo su neki od članaka koje su za vas pripremili stručnjaci iz raznih područja medicine.
Stižu nam blagdani, a vjerujemo kako će i u vašim domovima biti bogati blagdanski stolovi. Mamit će nas raznolikom ponudom i testirati naš odnos prema hrani. Nakon obilnih blagdanskih obroka nerijetko primijetimo koji kilogram viška na vagi, ali i probavne smetnje. No, znate li kako funkcionira probava? I koji sve organi i sustavi sudjeluju u probavi?
Naš dr. Nikola pojašnjava kako probava započinje već prvom misli o hrani te daje male, ali vrijedne savjete. Proces probave uključuje sve mehaničke i kemijske procese obrade hrane u našem organizmu. Saznajte više u videu!
Iako to na prvu ne zvuči logično, prvi i zadnji korak u procesu hranjenja i probave ima – mozak! U njemu se stvara ideja da bismo mogli nešto pojesti, a mozak je i taj koji na temelju signala iz našeg želuca donosi zaključak da je u tijelo uneseno dovoljno hrane.
Budući da je mozak taj koji je zaslužan za planiranje aktivnosti, zahvaljujući njemu možemo pripremiti ideju obroka, a potom i sam obrok od niza bazičnih namirnica. Mozak upravlja i našim pokretima pa nas usmjerava u smjeru kuhinje i hladnjaka. No, mozak je i mjesto u kojem nastaju emocije pa ne čudi niti veza između emocija i hranjenja. Ipak, ta veza je kod svakog od nas utemeljena davno, tijekom naših prvih iskustava hranjenja.
Hranjenje potpada pod osnovne ljudske potrebe, zajedno sa disanjem, spavanjem, izlučivanjem štetnih tvari iz organizma te održavanjem tjelesne ravnoteže. Zadovoljenjem tih osnovnih potreba, dobiva se osjećaj sigurnosti. Stoga se emocionalno hranjenje (prejedanje) često javlja u trenucima nesigurnosti, kada se osoba osjeća ugroženo. Nekad se javlja i kod nedovoljne količine sna ili nekih teškoća tjelesnog i mentalnog zdravlja.
Svi ponekad jedemo pod utjecajem osjećaja i to je sasvim prirodno. Ipak, dobro je osvjestiti okidače koji nas potiču da posegnemo za porcijom viška, dodadnim retkom čokolade ili vrećicom čipsa. Nakon što se osvijeste okidači, trebalo bi pratiti koliko se često javljaju. Ako je to nekoliko puta mjesečno, vezano uz neispavanost, hormonalne promjene ili intenzivan stres, to je u redu. No, ako se to ponavlja iz dana u dan, trebalo bi reagirati i potražiti pomoć u stvaranju i njegovanju drugačijeg (zdravijeg) odnosa prema hrani.