Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Bez ove klase lijekova, infekcije poput streptokoka, stafilokoka i drugih bakterija bi mogle razviti ozbiljne komplikacije. Naime, prije otkrića antibiotika, mnoge infekcije bile su smrtonosne, ali danas se brojne od njih mogu uspješno liječiti.
Ipak, svjedočimo sve češćoj pojavi raznih komplikacija i posljedica zbog nekontrolirane uporabe antibiotika. Više o tome govori Ino Protrka, dr. med., spec. obiteljske medicine, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Centar.
Nepotrebno korištenje doprinosi razvoju rezistencije na antibiotike. Česta i nekritična upotreba antibiotika dovodi do otpornosti bakterija, što znači da one razvijaju sposobnost da se izmaknu djelovanju antibiotika i postaju sve otpornije na njih.
Neke od češćih nuspojava antibiotika su probavne tegobe, osip, gljivične infekcije, alergijske reakcije i slično. Zato ih je važno je uzimati samo prema uputama liječnika i u propisanoj dozi. Također, preporuča se uzimanje probiotika paralelno s antibioticima kako bi se očuvalo zdravlje crijevne flore.
Najozbiljnija nuspojava uzimanje antiobotika je anafilaktički šok, koji može biti smrtonosan. Zato je bitno da liječnik bude upoznat s pacijentovim alergijama, kako bi se izbjegla ova opasnost. Upravo se primjena penicilina ubraja među najčešće uzročnike anafilaktičkog šoka.
Zapamtite: Korištenje antibiotika treba biti oprezno, promišljeno i isključivo po preporuci liječnika.
Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) zahtijeva temeljne promjene kako bi se kontrolirali simptomi, usporilo napredovanje bolesti i poboljšala kvaliteta života. Ključne komponente promjena životnog stila uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i pravilnu prehranu.
Oboljeli od KOPB-a često se ograničavaju u fizičkoj aktivnosti zbog straha od pogoršanja zaduhe. No, paradoksalno, smanjena fizička aktivnost dovodi do daljeg pogoršanja bolesti. Stoga je ključno održati i postupno intenzivirati razinu fizičke aktivnosti. To ne podrazumijeva pretjerano vježbanje i opterećenje.
Prije nego što započnete bilo kakav program vježbanja, važno je konzultirati se s liječnikom. On će moći procijeniti vaš trenutni zdravstveni status i predložiti najprikladniji plan vježbanja. Počnite polako. Vježbajte u skladu s vlastitim ritmom i slušajte svoje tijelo. Povećavajte intenzitet postupno kako biste izbjegli prenaprezanje.
Aerobne vježbe poput šetanja, vožnje bicikla ili plivanja obično su dobar izbor za osobe s KOPB-om. Vježbe disanja, koje vam pomažu poboljšati kapacitet pluća, također su korisne. Pažljivom i redovitom aktivnošću možete si sami smanjiti osjećaj zaduhe, poboljšati plućnu funkciju, kvalitetu života te usporiti napredovanje bolesti. No, ključno je vježbati redovito. Postavite si ciljeve i pokušajte se pridržavati plana vježbanja, ali budite fleksibilni i prilagodite se ako osjetite neugodnosti.
Ako još pušite, prestanak pušenja je najbolji način za smanjenje rizika od pogoršanja KOPB i smanjenje tegoba. Vaši lijekovi će biti učinkovitiji ukoliko prestanete pušiti jer duhanski dim smanjuje njihov učinak i nastavlja oštećivati pluća.
Ukoliko sami ne uspijevate donijeti odluku o prestanku, te ne znate kako si pomoći, zatražite stručnu pomoć u rješavanju ovog problema.
Ukoliko ste uspjeli prestati pušiti, izbjegavajte situacije koje bi Vas mogle potaknuti na ponovni početak pušenja, upoznajte svoju okolinu s činjenicom da ne pušite i zatražite njihovu podršku.
I na koncu, ukoliko pokleknete, pokušajte ponovo. Većina oboljelih uspije prestati pušiti tek nakon nekoliko pokušaja, zato ne prestajte nastojati dok ne uspijete.
Važno je konzumirati raznoliku hranu koja obuhvaća dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i mliječnih proizvoda. Ovakva, uravnotežena prehrana osigurati će potrebne hranjive tvari za očuvanje zdravlja pluća i cijelog organizma.
Pokušajte u prehranu uvrstiti što više nezasićenih masnih kiselina, koje se nalaze u orasima, sjemenkama i maslinovom ulju, a mogu smanjiti upalnu aktivnost u tijelu.
Posebnu pažnju treba posvetiti unosu vitamina C, E i D, te minerala poput selena i magnezija. Ovi nutrijenti podržavaju plućnu funkciju i imunološki sustav. Prekomjerni unos natrija može uzrokovati zadržavanje tekućine i povećati napor disanja. Stoga, smanjite unos soli i obraćajte pažnju na prehrambene proizvode s visokim sadržajem natrija.
Održavajte hidrataciju pijenjem dovoljno vode. To pomaže u očuvanju optimalnih razina sluzi u dišnim putevima, olakšava iskašljavanje i smanjuje osjećaj zaduhe. Važno je održavati adekvatnu tjelesnu težinu i pravilno uravnotežiti energetski unos. Prekomjerna tjelesna masa može opterećivati dišne puteve, dok premala tjelesna masa može smanjiti mišićnu snagu potrebnu za disanje.
Ukoliko se ciljevi dijetetske intervencije ne uspiju postići standardnim dijetetskim uputama, Vaš liječnik ili nutricionist će Vam moći preporučiti medicinsku prehranu u obliku posebnih pripravaka dizajniranih u cilju osiguravanja prehrambenih elemenata bitnih za očuvanje plućne funkcije i snage mišića potrebnih za disanje. Promjena životnog stila može biti izazovna, ali s postupnim pristupom i stručnim savjetima, možete znatno poboljšati svoje zdravlje i kontrolirati KOPB.