Peta bolest je osipna bolest u djece, uzrokovana virusom po imenu parvovirus B19. Najčešća je kod predškolske i osnovnoškolske djece, a koji su simptomi, kako se dijagnosticira i liječi otkrila nam je Maja Sabolić, dr. med., spec. pedijatrijske infektologije iz Poliklinike za dječje bolesti Helena:

Simptomi

Ova virusna bolest se često manifestira kroz različite simptome. Za neke, početni simptomi su slični prehladi, uključujući blago povišenu temperaturu, bolove u tijelu i grlobolju. Međutim, najprepoznatljiviji simptom je karakterističan osip koji varira u trajanju od nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Osip se javlja kroz tri stadija:

• 1. stadij: crvenilo obraza, kao da su ispljuskani
• 2. stadij: osip izbija po cijelom tijelu, osim po dlanovima i tabanima
• 3. stadij; osip se povlači s trupa, a ostaje na udovima

Osip u zadnjem stadiju blijedi, rub ostaje uzdignut pa kožne promjene izgledaju poput čipke. Hladnoća, toplina, trljanje, uzrujanost ili izlaganje suncu može kratkotrajno pojačati crvenilo. Osip najčešće traje manje od dva tjedna, ali to može biti i dulje. U tom slučaju, ne postoji opasnost za dijete. Vrijeme inkubacije, odnosno od kontakta s oboljelom osobom do početka simptoma obično iznosi od 4 dana do 2 tjedna.

Dijagnoza

Dijagnoza pete bolesti obično se postavlja na temelju kliničkog pregleda, pri čemu se pridaje posebna pažnja tipičnom osipu koji se pojavljuje na obrazima i ekstremitetima, posebno rukama i nogama. Rijetko je potrebna dodatna dijagnostika, ali u nekim slučajevima se mogu koristiti serološki testovi ili molekularna dijagnostika kako bi se potvrdila bolest.

Liječenje

Većina zdrave djece koja oboli od pete bolesti iskusi blage simptome pa liječenje obično nije potrebno. U slučaju svrbeža od osipa, može se koristiti antihistaminik, sirup za ublažavanje nelagodnosti. Povišenu temperaturu može biti potrebno tretirati antipireticima, ali često ni to nije nužno. Ne postoji specifičan antivirusni lijek za parvovirus B19, kao ni cjepivo protiv toga.

Prevencija

Prevencija pete bolesti sastoji se u izbjegavanju bliskog kontakta s bolesnicima, iako je to teško jer osoba više nije zarazna nakon što se pojavi karakterističan osip. Bolest se prenosi kapljičnim putem, putem sline. Važno je napomenuti da su hematološki bolesnici, kao što su osobe oboljele od anemije, posebno osjetljivi na petu bolest. Također, trudnice u prvih 20 tjedana trebaju biti na oprezu zbog potencijalnog rizika za nerođeno dijete.

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Bez ove klase lijekova, infekcije poput streptokoka, stafilokoka i drugih bakterija bi mogle razviti ozbiljne komplikacije. Naime, prije otkrića antibiotika, mnoge infekcije bile su smrtonosne, ali danas se brojne od njih mogu uspješno liječiti.

Ipak, svjedočimo sve češćoj pojavi raznih komplikacija i posljedica zbog nekontrolirane uporabe antibiotika. Više o tome govori Ino Protrka, dr. med., spec. obiteljske medicine, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Centar.

Antibiotska rezistencija

Nepotrebno korištenje doprinosi razvoju rezistencije na antibiotike. Česta i nekritična upotreba antibiotika dovodi do otpornosti bakterija, što znači da one razvijaju sposobnost da se izmaknu djelovanju antibiotika i postaju sve otpornije na njih.

Nuspojave

Neke od češćih nuspojava antibiotika su probavne tegobe, osip, gljivične infekcije, alergijske reakcije i slično. Zato ih je važno je uzimati samo prema uputama liječnika i u propisanoj dozi. Također, preporuča se uzimanje probiotika paralelno s antibioticima kako bi se očuvalo zdravlje crijevne flore.

Anafilaktički šok

Najozbiljnija nuspojava uzimanje antiobotika je anafilaktički šok, koji može biti smrtonosan. Zato je bitno da liječnik bude upoznat s pacijentovim alergijama, kako bi se izbjegla ova opasnost. Upravo se primjena penicilina ubraja među najčešće uzročnike anafilaktičkog šoka.

Savjeti

• Koristite ih samo prema uputama liječnika: Nikada ne uzimajte antibiotike bez preporuke liječnika. Samo stručnjak može procijeniti je li antibiotik potreban i koji je najprikladniji.
• Završite terapiju do kraja: Čak i ako se osjećate bolje prije završetka terapije antibiotika, važno je da ju dovršite.
• Nikada ne dijelite antibiotike: Antibiotici su propisani za specifične infekcije. Ne dijelite svoje antibiotike s drugima i ne uzimajte antibiotike koji nisu propisani za vas.
• Ne koristite antibiotike za virusne infekcije: Antibiotici su beskorisni protiv virusnih infekcija, poput prehlade, gripe ili bronhitisa. Upotreba antibiotika za virusne bolesti ne samo da je beskorisna, već također doprinosi rezistenciji.

Zapamtite: Korištenje antibiotika treba biti oprezno, promišljeno i isključivo po preporuci liječnika.