Nesanica je jedan od najčešćih poremećaja spavanja koji muči osobe diljem svijeta. Karakterizira je trajna poteškoća s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili oboje, što rezultira neodgovarajućom kvalitetom ili trajanjem sna. Statistika nam daje jasnu sliku o njezinoj prevalenciji – procjenjuje se da čak 1 od 4 osobe u svijetu suočava s nekim oblikom nesanice. To je ozbiljan problem koji može imati duboko negativne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca.
Više o tome otkriva dr. Nikola:
Mnogi čimbenici mogu pridonijeti razvoju nesanice, a često je izazvana stresom, tjeskobom, depresijom ili neadekvatnim stilom života. Mogući uzroci su:
Jedan od ključnih aspekata nesanice je utjecaj na opće zdravlje. Poput lančane reakcije, loš san može dovesti do umora tijekom dana, slabe koncentracije i smanjene produktivnosti. Poremećaji raspoloženja poput anksioznosti i depresije također često prate nesanicu. Osim toga, dugotrajna nesanica može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i čak oslabljeni imunološki sustav.
Smanjenje imunološke funkcije mogu učiniti tijelo osjetljivijim na infekcije. No, treba naglasiti da nesanica nije neizlječiva bolest već stanje koje se može kontrolirati. Ključni korak je promjena načina života. U nastavku donosimo nekoliko savjeta za poboljšanje kvalitete spavanja:
Osim promjena u načinu života, postoje i druge strategije za upravljanje nesanicom. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je terapijski pristup koji se pokazao vrlo učinkovitim za kronične probleme sa spavanjem.
U nekim slučajevima, kada druge metode nisu dovoljno učinkovite, liječnik može preporučiti lijekove za spavanje. Međutim, ovo se obično smatra krajnjim sredstvom i primjenjuje se samo nakon pažljive procjene rizika i koristi. Lijekovi za spavanje mogu biti korisni za kratkoročno rješavanje problema s nesanicom, ali dugotrajna uporaba može dovesti do ovisnosti i nuspojava.
Važno: Nesanica je ozbiljan problem koji zahtijeva posebno pažnju i brigu. Ako se suočavate s ovim problemom, ne oklijevajte se obratiti svom liječniku. Spavanje nije luksuz, već temeljna potreba za zdravlje i dobrobit, i svatko zaslužuje miran san koji će obnoviti tijelo i um.
Gotovo da nema žene koja se u svom reproduktivnom životu nije susrela sa barem nekim simptomima predmenstrualnog sindroma, poznatijeg pod skraćenicom PMS. Radi se o psihofizičkim manifestacijama koje se javljaju u razdoblju između ovulacije i menstruacije. To razbolje nazivamo i lutealnom fazom, a najčešće spontano nestaju pojavom same menstruacije. Različite su teorije o mogućim uzrocima PMS-a. Više o tome, u videu otkriva dr. Marija Križanović Hranilović:
Jedna od njih je upravo hormonalna teorija koja govori o fluktuaciji hormona koji odstupaju od normale. Primjerice, manjak progesterona, manja koncentracija serotonina „hormona sreće“ ili povećana koncentracija kortizola „hormona stresa“. No, uzroke širokog spektra psihofizičkih i emocionalnih simptoma u razdoblju prije menstruacije možemo tražiti i našem načinu života. Poput količine stresora i toksina kojima smo izloženi. Također i nezdravoj prehrani, nekvalitetnom spavanju. Ali i manjku određenih nutritivnih tvari, kao što je:
Jeste li znali da je opisano gotovo 150 različitih simptoma koji se javljaju u sklopu predmenstrualnog sindroma? Kad govorimo o fizičkim manifestacijama, najčešće se radi o različitim bolovima u abdomenu, donjem dijelu leđa, glavoboljama, nadutosti, oticanju. Kožne promjene javljaju se najčešće na licu, u vidu akni ili pogoršanju već prisutnih kožnih oboljenja. Poput psorijaze ili drugih ekcema. Ublažavanje bilo kojeg od navedenih simptoma je moguće ako dublje potražimo uzrok.
Promjena životnog stila, prehrane, povećanje fizičke aktivnosti su samo neki od način kojima si već možemo pomoći. Suplementacija manjka esencijalnih tvari poput magnezija, kalcija te drugih vitamina i minerala također može biti način liječenja. Kod egzacerbacije kožnih promjena mogu koristiti i lokalni preparati, a za kontrolu boli tu su različite fizikalne metode poput topline i analgetici. Hormonalna terapija bi kao lijek ipak bila među zadnjim opcijama liječenja.
Psihički simptomi pak mogu varirati od tuge, ljutnje, depresivnih epizoda, anksioznosti i razdražljivosti do uznemirenosti i hiperaktivnosti. Često su prisutni i simptomi promjene apetita (najčešće se radi o povećanom apetitu i pojačanoj želji za određenim namirnicama – primjerice čokoladom). Bilo koje stanje psihičkog nemira može izravno remetiti svakodnevne aktivnosti i time negativno utjecati na kvalitetu života žene i njene okoline.
U poslovnom okruženju žene mogu biti sklonije profesionalnim pogreškama, a intenzivni simptomi mogu značajno utjecati i na odnose s bliskim osobama. U takvom slučaju od pomoći mogu biti stvari i aktivnosti koje imaju opuštajući utjecaj na organizam, poput meditacije, laganih šetnji, različitih vježbi disanja, akupunkture i sl.
Postoji i teški oblik PMS-a koji nazivamo predmenstrualnim disforičnim poremećajem. Obilježen je pojavom intenzivnih simptoma poput depresivnog raspoloženja, izražene anksioznosti i napetosti, značajnih promjena raspoloženja te smanjene koncentracije i sposobnost zadržavanja pažnje i mnogih drugih ograničavajućih simptoma. Zbog takvih su smetnji žene često potpuno ograničene na raznim životnim područjima u svojoj svakodnevnici u to vrijeme ciklusa.
Simptomi traju duže od klasičnih PMS simptoma i zahtijevaju ozbiljniji terapijski pristup. Osim već spomenutih nefarmakoloških mjera koje i u ovom poremećaju mogu biti od pomoći, ipak se najčešće kontrola simptoma, ukoliko se postavi dijagnoza predmenstrualnog disforičnog poremećaja, postiže primjenom antidepresiva ili anksiolitika. Pomoć stručne osobe je potrebno potražiti ako bilo koji simptomi u predmenstrualnom razdoblju značajno negativno utječu na svakodnevno funkcioniranje i time smanjuju kvalitetu života žene.