Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest od koje boluje više od tri milijuna ljudi, što ju čini globalnim izazovom. Statistički gledano, žene obolijevaju čak dva puta češće od muškaraca, a kod većine se znakovi bolesti javljaju između 20. i 45. godine. O simptomima smo s neurologom Ivanom Adamecom već razgovarali, a sada je došao red na dijagnozu i liječenje multiple skleroze:
Dijagnoza multiple skleroze (MS) postavlja se kod osoba koje iskazuju određene simptome koji pobuđuju sumnju na ovu bolest. Prvi korak u procesu dijagnostike je klinički pregled radi verifikacije tih simptoma i pronalaženja znakova oštećenja središnjeg živčanog sustava.
Ako se utvrdi prisutnost takvih znakova, ključna dijagnostička metoda je magnetska rezonanca, uglavnom mozga, a ponekad i leđne moždine, ovisno o simptomima. Cilj je utvrditi postoje li lezije koje su tipične za MS i imaju specifičan izgled.
Dodatno, lumbalna punkcija igra važnu ulogu u postavljanju ispravne dijagnoze. Ova procedura uključuje uzimanje uzoraka likvora, tekućine koja se nalazi u mozgu, kako bi se potražile eventualne upalne promjene.
Također, provode se i evocirani potencijali, koji prate kako se podražaji poput vida, sluha ili osjeta prenose kroz mozak. Ovo pomaže u otkrivanju problema u provođenju impulsa od periferije do centara u mozgu, što može varirati od osobe do osobe. Vrijeme od prvih simptoma do postavljanja ispravne dijagnoze MS-a može biti varijabilno. Ključno je obaviti klinički pregled kod osoba s određenim simptomima kako bi se brže identificirala bolest, osobito ako su simptomi izraženi ili teški.
Uzroci MS-a nisu potpuno poznati, ali vjeruje se da je rezultat interakcije genetske predispozicije i određenih okolišnih čimbenika. Iako nije nasljedna bolest u užem smislu, prisutnost MS-a u obitelji, osobito u prvom koljenu srodstva, povećava rizik.
Razni faktori, poput infekcije Epstein-Barr virusom, niske razine vitamina D, prekomjerne težine i pušenja, mogu povećati rizik od razvoja MS-a. Međutim, ti faktori sami po sebi nisu dovoljni za razvoj bolesti.
Postoji širok spektar lijekova koji se koriste u liječenju različitih oblika MS-a, uključujući tablete, potkožne injekcije i infuzije. Izbor terapije ovisi o stadiju bolesti i prezentaciji simptoma.
Cilj liječenja je sprečavanje budućih oštećenja i razvoja novih lezija i simptoma. Važno je započeti liječenje što je prije moguće nakon postavljanja dijagnoze kako bi se maksimalno sačuvala funkcija mozga i kontrolirali simptomi.
Nema lijeka koji može izliječiti već nastalo oštećenje središnjeg živčanog sustava. Stoga su terapije usmjerene na sprječavanje budućih oštećenja i poboljšanje kvalitete života osoba koje boluju od MS-a.
Školska godina je počela što za brojne roditelje predstavlja nove izazove po pitanju održavanja zdravlja mališana. Naime, povratak u učeničke klupe, pored novih znanja i druženja, predstavlja i mogućnost razvoja određene zarazne bolesti u djece. Tako, prosječnog školarca očekuje tri do osam prehlada i dvije do tri crijevne viroze, godišnje.
Najčešće bolesti kod djece su:
Osipne bolesti obično su uzrokovane virusima poput morbila (ospica), rubeole, vodenih kozica (varičela), trodnevne groznice (egzantema subitum) i sličnih. Prije nego što je uvedeno obvezno cijepljenje, ove su bolesti bile česte među djecom i imale su ozbiljne komplikacije. Zahvaljujući cijepljenju, morbili i rubeola su postali rijetki, iako se povremeno još javljaju. Kod nekih od ovih osipnih bolesti, simptomi su karakteristični, izgledaju prepoznatljivo i lako ih je dijagnosticirati, dok su kod drugih simptomi atipični.
Najčešći uzročnik ove zarazne bolesti je rotavirus. Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima, dok su na proljeće i ljeto obično uzročnici adenovirusi i ekovirusi. Riječ je o skupini virusa koja nadražuje želudac ili crijeva pa simptomi uključuju povraćanje, mučninu i proljev, ponekad i temperaturu. Slične simptome ima i trovanje hranom, no treba imati na umu da se ono javlja ubrzo nakon konzumacije pokvarene hrane. Kod želučane viroze je bitna hidracija i izbjegavanje teške hrane. Ako viroza traje dulje od tri dana bez poboljšanja, nužno je javiti se liječniku.
Obična prehlada je virusna bolest s kratkom inkubacijom od 1 do 3 dana, karakterizirana blagim simptomima kao što su hunjavica, kihanje i začepljen nos. Obično nema povišene temperature, a bolest se samoizlječuje u prosjeku nakon 4 do 6 dana. Kod liječenja je važno održavati higijenu nosne sluznice, uzimati tekućinu i koristiti kapi za nos kod težih začepljenja. Respiratorne bolesti najčešće su tijekom hladnijih mjeseci.
Beta-hemolitički streptokok skupine A uzrokuje ovu bolest s jakom boli u grlu, crvenim ždrijelom s gnojnim naslagama, otečenim limfnim čvorovima i povišenom temperaturom iznad 39°C. Kod takvih simptoma, treba se konzultirati s liječnikom koji će propisati antibiotik i važno je strogo se pridržavati uputa o doziranju i trajanju liječenja.
Ovisno o mjestu javljanja mogu biti kožne (ušljivost) ili crijevne (dječje gliste).
Ušljivost obično zahvaća vlasište, uz glavni simptom svrbež, posebno iza ušiju ili na zatiljku. Prenosi se izravnim kontaktom ili neizravno, četkama i dodacima za kosu. Kako bi se uši uklonile, nužno je koristiti šampone specijalizirane za navedenu pojavu i mehanički ih ukloniti iščešljavanjem. Isto tako je nužno poduzeti mjere opreza jer se lako prenose. Primijetite li uši kod djeteta, obavijestite školu.
Dječja glista je jedan od najčešćih parazita među djecom. Karakterizira ju jak svrbež oko analnog područja, a liječe se jednom dozom lijeka.
Djeca često dodiruju razne stvari, a potom i svoje lice čime lako pokupe zarazu i šire ih. Ipak, postoje određeni načini prevencije kako bi se smanjila vjerojatnost obolijevanja. U prvom redu to je:
Pranje ruku rijetko je kojem djetetu zabavno, no to je navika koju je nužno uvesti. Kako biste razvili dobre higijenske navike kod djeteta, pokušajte ih educirati na što zabavniji način. Poput primjerice, pjevanja određene pjesme ili brojalice za vrijeme pranja ruku. Jednako je važno i naučiti dijete da u slučaju kihanja ili kašljanje, pokrije nos/usta, koristi maramicu i potom je baci. Nakon toga je nužno oprati ruke ili ih dezinficirati. Dezinfekcija igračaka i školskih potrepština, također je jedna od mjera koja može biti od pomoći u slučaju pojave određene zarazne bolesti u školi. Ili pak za prevenciju iste.
Najprirodniji način za jačanje imuniteta je adekvatna prehrana. Voće, povrće, zdrave masti, ugljikohidrati i dovoljno tekućine, osnove su uravnotežene prehrane kojih se treba držati svakodnevno. Ako smatrate da vaše dijete treba određen dodatak u prehrani, prije svega se posavjetujte s liječnikom. Valja naglasiti da multivitamini nisu zamjena za pravi obrok.