Hrvatska je u europskom vrhu po konzumaciji alkohola pa je za pretpostaviti i da je u eruopskom vrhu po učestalosti posljedičnog stanja, poznatog kao mamurluk. Kako do njega dolazi  tema je videa dr. Nikole. Doznajte i postoji li lijek za mamurluk, može li se liječiti prema simptomima i koji savjet vrijedi za sve:

Zabrinjavajući podaci

Prema podacima Eurostata iz 2019. godine, Hrvatska se nalazi među prvih pet država s visokom konzumacijom alkoholnih pića, s prevalencijom iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom. Veći dio populacije u Hrvatskoj konzumira alkohol na tjednoj (17,9%) ili mjesečnoj (21%) bazi, ali u usporedbi s ostalim zemljama članicama, Hrvatska se nalazi u donjem dijelu poretka.

Kada je riječ o razlikama između spolova, muškarci u Hrvatskoj češće konzumiraju alkohol u odnosu na žene. Tako 18,2% muškaraca pije alkohol svakodnevno, 26,5% minimalno jednom tjedno, a 21,0% manje od jednom tjedno. S druge strane, više od polovice žena (63,4%) rijetko ili nikada ne konzumira alkoholna pića, 20,9% pije alkohol manje od jednom tjedno, dok 15,7% pije alkohol minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.

Utjecaj alkohola

Prije nego što objasnimo zašto nastaje mamurluk, treba pojasniti utjecaj alkohola na naše tijelo. Glavni sastojak alkoholnih pića je etanol, a kada se nađe u krvi ima efekt na mozak, psihu i naše tijelo. Naime, etanol usporava provođenje impulsa kroz naše živčane stanice što izaziva osjećaj opuštenosti i slabije reflekse. S fizičke strane, etanol potiče širenje krvnih žila u našem tijelu, što u zimskim mjesecima dovodi do pothlađivanja tijela. Pretjeranom konzumacijom alkohola, gubimo refleks drhtanja zbog čega nastaje „začarani krug“ hlađenja i nemogućnosti stvaranja dodatne topline. Pad tlaka, također je jedan od efekata konzumacije alkohola. Dugoročno, alkohol šteti jetri te u slučaju značajnog pada funkcije dolazi do ciroze.

• Zanimljivost: Prije nekoliko godina objavljeno je istraživanje koje ukazuje kako su eventualni pozitivni utjecaji alkohola ipak zasjenjeni njegovim štetnim učinkom, odnosno kako ne postoji količina alkohola koja bi imala pozitivan utjecaj na zdravlje.

Simptomi mamurluka

Znanost o mamurluku još uvijek je nedovršena. Iako postoji mnogo istraživanja na tu temu, većina se ne slaže u potpunosti. Mamurluk je poznat kao stanje koje nastaje nakon prekomjernog konzumiranja alkohola. Krakteriziraju ga simptomi kao što su:

• Glavobolja
• Mučnina
• umor
• Dehidracija
• Loše opće stanje organizma

Kako ublažiti mamurluk?

Kada konzumiramo alkohol, naše tijelo pretvara ga u acetaldehid, koji je još toksičniji od samog alkohola, a potom u octenu kiselinu. Osobe s mutiranim genom za određeni enzim imaju ubrzani proces pretvorbe u acetaldehid, što dovodi do češćeg alkoholnog rumenila, crvenila obraza koje se javlja kod nekih Azijata nakon konzumacije alkohola. Taj proces uzrokuje trošenje vitamina B i C u jetri, što može doprinijeti mamurluku.

Osim toga, alkohol uzrokuje oksidativni stres u tijelu, što može pogoršati osjećaj umora. Antioksidansi poput vitamina E mogu pomoći u borbi protiv tog stresa.

Glavobolja, čest simptom mamurluka, povezana je s aktivacijom proupalnih puteva u krvi. U ovom slučaju, protuupalni lijekovi poput ibuprofena mogu pomoći ublažavanju boli. Međutim, važno je napomenuti da uzimanje ibuprofena uz alkohol može povećati rizik od čireva na želucu.

Alkohol djeluje i kao diuretik, tj. potiče stvaranje veće količine mokraće. Zato je važan savjet koji se često daje da se prije spavanja popije puno vode nakon konzumacije alkohola. To će pomoći bubrezima da izbace toksine iz tijela i normaliziraju kiselost krvi.

Unatoč brojnim istraživanjima, nema jednostavnog lijeka za mamurluk. Ako se mamurluk ipak pojavi, važno je odmoriti se, hidratizirati, konzumirati hranu bogatu vitaminima i mineralima, te po potrebi koristiti odgovarajuće lijekove koji će ublažiti simptome. Ukratko najbolje je uopće ne piti jer dugoročne posljedice konzumacije alkohola su i gore od mamurluka. No, svjesni smo da ljeto obiluje partyjma na plaži, eventima u gradu i koncertima, stoga kratko preporučamo-budite umjereni!

Za još ovakvog sadržaja pratite Savjete dr. Nikole.

“Propuh!!”

Svi smo odrastali s ovim usklikom upozorenja o ljetnom neprijatelju broj 1 – propuhu! Naravno, uz one standardne o mokroj kosi, hodanju bez papuča te sjedenju na hladnom. Da se radi o kulturološki uvjetovanim strahovima, možete utvrditi u razgovoru s Europljanima koji bicikliraju mokre kose na vjetru ili nikad nisu posjedovali papuče. Propuh dakle nije krivac broj jedan.

Ipak, ne možemo ova upozorenja odbaciti tek tako jer sve ovo doista može biti okidač za razvoj bolesti u trenutku kada se poklopi nekoliko drugih stvari (oslabljen imunološki odgovor, uzročnik infekcije, neki drugi unutarnji i okolinski čimbenici, ..). Dakle, propuh i bose noge nisu uzročnici bolesti i većinu vremena neće se dogoditi baš ništa kobno za naše zdravlje. Tome u prilog govori činjenica da nam zdravstveni sustav i dalje, koliko-toliko, funkcionira bez tisuća žrtva ljetnog neprijatelja broj jedan: propuha!

Savjeti dr. Nikole

Naš dr. Nikola novi je video posvetio osvjetljavanju obraza ovog drevnog neprijatelja kućanstava u regiji.

Propuh vs. klima uređaji

Osim propuha, tijekom toplijeg dijela godine dosta vremena provodimo u prostorima koje hlade klima uređaji. Dapače, oni će češće potaknuti razvoj prehlade ili upale sinusa od običnog propuha. Više je razloga:

• Neredovito i površno čišćenje klimatizacijskih uređaja može olakšati širenje zaraze unutar zatvorenog prostora u kojem boravi ili kroz koji prolazi veći broj ljudi
• Velike temperaturne razlike između hlađenog prostora i okolinske temperature, na što reagiraju sluznice gornjih dišnih puteva
• Klimatizacijski uređaji isušuju sluznicu nosa što olakšava širenje virusa jednom kada uđu u nos

Ljetna prehlada

Kad govorimo o bolestima koje se smatraju posljedicom propuha ili sjedenja na betonu, uglavnom mislimo na prehlade ili upale mokraćnih puteva. No, bolesti respiratornog ili urogenitalnog sustava uzrokuju različiti virusi i bakterije. Dakle, ti uzročnici moraju biti prisutni u našem tijelu kako bi se razvila bolest u kombinaciji s neadekvatnim imunološkim odgovorom na te vanjske čimbenike.

Iako viroze češće imamo u hladnijem dijelu godine, sve ove bolesti jednako liječimo i u ljetnim mjesecima – odmorom, većim količinama tekućine i lijekovima kojima se suzbijaju pojedini simptomi bolesti (temperatura, kašalj, curenje nosa).

Ostale tegobe

Velike temperaturne razlike i jak intenzitet puhanja mogu izazvati i neke druge tegobe. Jedna od njih je upala oka, što se manifestira crvenilom, boli ili osjećajem pikanja, pojačanim suzenjem oka. Može doći i do oticanja ili zatvaranja zahvaćenog oka. Ovo stanje liječi se specifičnim kapima i/ili kremama, koje će preporučiti liječnik obiteljske medicine. Može se dogoditi i upala živaca (neuralgija) u području vrata ili ramena. Obično će se javiti osjećaj ukočenosti i bola u zahvaćenom području, a mogući su i izraženiji simptomi, poput gubitka snage u ruci zahvaćene strane ili trnci. U ovom slučaju se također javite liječniku obiteljske medicine, koji će uz mirovanje prepisati i lijekove koji će pomoći oporavku.

Zaključno: Je li propuh neprijatelj?

Presuda o utjecaju propuha na zdravlje ne može biti jednoglasna. Ipak, ne bismo ga okrivili za sve ono što mu se zna pripisivati. Klima uređaji su vjerojatno češći krivac ljetnih prehlada i upala, budući da su temperaturne razlike puno izraženije. Tijekom vrućih dana i noći važno je voditi se sljedećim stavkama:

• Razlika između vanjske temperature zraka i temperature klimatizacijskog uređaja neka bude tek nekoliko stupnjeva. Primjerice, ako je vani 35 stupnjeva, klima ne smije biti postavljena na 25 stupnjeva.
• Ne sjedite u mokroj ili vlažnoj odjeći na direktnom propuhu ili pod klimom. Posljedica može biti neuralgija ili neka druga upala.
• Klimu ili ventilator ne usmjeravajte ravno u lice, kako ne bi došlo do reakcije na sluznicama glave – bilo unutar nosa, grla ili oka.
• Održavajte higijenu prostora i klimatizacijskih uređaja, kao i higijenu svojih dišnih puteva. Kao i zimi, i ljeti je važno održavati vlažnost prostora u kojima boravimo.

Nadamo se da će naši savjeti pomoći u prevenciji ljetnih tegoba. I podsjetnik za kraj – Nije propuh kriv baš za sve!