Naša koža sastoji se od stanica. Sve te stanice u sebi imaju jezgru koja čuva genetski materijal koji omogućava njihovu normalnu funkciju. Sunce svaki dan napada našu kožu različitim vrstama zračenja od kojih su većina bezopasna, a neka i korisna, poput onih koji konvertiraju vitamin D i reguliraju promet kalcija u tijelu. Nažalost, postoje i štetne zrake koje napadaju jezgru i njen genetski materijal te ubijaju stanice. Da bi se stanice obranile stvorile su malu crnu kapu nad jezgrom. Ta kapa sadrži prirodni čovječni pigment melanin. Ljudi više izloženi suncu, imaju više tog melanina, a oni manje izloženi – svijetlije su boje kože.
Albinizam je poremećaj u kojoj stanice ne mogu proizvoditi taj pigment pa sve stanice stoje svijetle i neobranjene. Kako se pigment izlučuje i u korijenu dlake, ljudi koji pate od albinizma imaju kosu bijele boje. U nastavku dr. Nikola razbija mitove koji se vežu iz albinizam:
Iako smo navikli vidjeti osobe s albinizmom među bijelom populacijom, dapače ponekad se toliko uklope da se njihov albinizam teško i prepozna, albinizam u drugim dijelovima svijeta nije tako prihvaćen. U kulturama tamnijih rasa, poput nekih afričkih kultura albinizam nosi negativne društvene konotacije. Zabilježeni su i slučajevi odbacivanja novorođenčadi ili čak ubojstava zbog nekih praznovjerja o boji kože albino osoba. Albinizam se najčešće prenosi autosomno recesivno, odnosno kada se nađu dva roditelja nositelja albino gena- u 25% slučajeva njihovo dijete će biti albino, neovisno o rasi ili zemlji rođenja.
Nedostatak melanina u mrežnici na pozadini oka može dovesti do problema s vidom. Ti problemi mogu biti manji i prolazni poput osjetljivosti na previše svjetla, ali mogu postati i kronični poput kratkovidnosti ili dalekovidnosti. Postoji i mit da albino ljudi, poput albino miševa imaju crvene oči, ali to nije istina. Albino osobe najčešće imaju plave oči, iako to nije pravilo.
Kako je uloga melanina da štiti naše stanice od lošeg zračenja sunca, tako kod albino osoba izostaje ta zaštita. Većinom stanice koje pretrpe oštećenje od sunčanih zraka umiru same od sebe. Ponekad, ali rijetko dogodi se da oštećenje genetskog materijala u jezgri uzrokuje nastanak tumorske stanice koja zatim raste i pretvara se u rak kože. S druge strane osobe s albinizmom, značajno su u manjem riziku od razvoja melanoma pošto nemaju niti madeže!
Sunce nas može učiniti sretnima i punima energije, ali za neke ljude izlaganje suncu može biti izvor problema i nelagode. Alergija na sunce je jedan od takvih problema, a ova reakcija kože može se pojaviti kod ljudi svih dobnih skupina. U nastavku doznajte što je alergija na sunce, koji su simptomi, uzroci i načini za prevenciju.
Alergija na sunce je naziv za skupinu reakcija koje se javljaju kao odgovor na izloženost suncu. Postoje različite vrste alergija na sunce, uključujući fototoksičnu i fotoalergijsku reakciju. Fototoksična reakcija se javlja kada UV zrake aktiviraju neke tvari u koži, što dovodi do oštećenja kože, dok fotoalergijska reakcija uključuje imunološki odgovor tijela na UV zrake. S alergijama na sunce, odnosno različitim oblicima fotodermatoza susreće se između 10 i 20 posto populacije, a češće zahvaća žene.
Iako se točan uzrok ne zna, stručnjaci pretpostavljaju da se radi o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika. Određeni faktori mogu povećati rizik od razvoja alergije na sunce. To su:
Nekoliko sati nakon izlaganja suncu, kod osoba koje su alergične pojavljuju se simptomi. To obično podrazumijeva crvenilo i svrbež kože, osip koji podsjeća na urtikariju (koprivnjaču), blistave, plikove ili mjehuriće na koži, suhu, ljuskavu kožu, glavobolju i mučninu. Simptomi se pojaviti na svim dijelovima tijela koji su izloženi suncu, ali obično se javljaju na licu, vratu, rukama i nogama.
Ovo su neke mjere koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od razvoja ove vrste alergije:
U slučaju pojave simptoma, važno je pokušati ih umanjiti. Prije svega treba prekinuti izlaganje suncu. Nadalje, kako bi smanjili svrbež i iritaciju, nanesite hladne obloge na zahvaćenu kožu te nanesite kremu za umirenje kože. Izbjegavajte znojenje kako bi spriječili daljnju iritaciju i hidratizirajte se. Kako biste smanjili oticanje, uzmite antihistaminik. Naravno, prvotno se posavjetujte sa svojim liječnikom.
Zaključno, prevencija je ključna kako bi se izbjegle alergije na sunce. Ako je izlaganje suncu neizbježno, preporuča se zaštita otkrivenih dijelova kože proizvodima s visokom zaštitnim faktorom kao i nošenje fotoprotektivne odjeće. Dakle, zaštitite se od štetnih učinaka sunčevih zraka i naučite kako pravilno njegovati kožu kako biste izbjegli neugodne simptome alergije na sunce.