Kada govorimo o starenju, često čujemo dva izraza – biološka i kronološka dob. No, jeste li znali da se radi o sasvim drugačijim pojmovima? Kronološka dob podrazumijeva broj godina koje je netko proživio od rođenja. S druge strane, biološka dob se odnosi na razinu biološkog starenja osobe, točnije koliko dobro tijelo funkcionira i kako se odupire bolestima. Važnu ulogu u tome igraju geni kao i zdravi životni stil, poput kvalitetnog sna, pravilne prehrane te tjelesne aktivnosti.
Način mjerenja kronološke dobi je očit, a to je mjerenje vremena koje je prošlo od dana rođenja. Biološka dob je puno složeniji koncept jer se u uzima u obzir zdravlje i kvaliteta života. Pitaš se kako izmjeriti biološku dob? Može se mjeriti pomoću različitih metoda, a jedna od novijih je analiza glikana u krvi.
Ove molekule ugljikohidrata koje se nalaze na površini stanica te raznih molekula u našem tijelu. Igraju ključnu ulogu u regulaciji brojnih bioloških procesa. Glikani na imunoglobulinu G (IgG), najzastupljenijem antitijelu u krvi, modificiraju funkciju i strukturu tog proteina koji ima središnju ulogu u imunološkom sustavu. Stoga analizom upravo tih glikana moguće je kvantificirati nečiju biološku dob.
U odnosu na ostale metode mjerenja biološke dobi, primjerice putem analize DNA metilacije ili telomera, glikani su pouzdanija metoda koja daje višeslojne informacije o trenutnom zdravlju osobe. Također, analiza glikana od pomoći je u identificiranju faktora rizika za bolesti koje se često javljaju u kasnijim godinama života i time omogućuje ranije intervencije čija se efikasnost također može evaluirati njihovom analizom na IgG antitijelu.
U konačnici, biološka dob je relevantna za razumijevanje procesa starenja i poboljšanje kvalitete života u budućnosti. Dok se kronološka dob ne može promijeniti, biološka dob podložna je promjeni kroz intervencije u životnim navikama. Više o tome doznaj u zanimljivoj interaktivnoj edukaciji koju je napravila tvrtka GlycanAge, koja jedina na tržištu nudi mjerenje biološke dobi na temelju analize glikana.
Često se u razgovoru spominje kako ćemo od živciranja dobiti čir na želucu, a za različite tipove peckanja ili bola u području želuca pomislimo – je li to čir na želucu? Ipak nije svaka senzacija u području želuca čir.
Čir, ulkus ili vrijed oštećenje je koje nastaje na unutarnjoj stijenci jednjaka, želuca ili dvanaesnika. Kada se sluznica ošteti, stvori se rupa koja može uzrokovati razne bolne simptome te ukoliko se ne liječi na vrijeme može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. O tome kada se javlja čir na žeulucu te kako ga dijagnosticirati i liječiti razgovarali smo sa zagrebačkim gastroenterologom.
Više o tome govori dr. Dominik Kralj:
Simptomi čira na želucu uključuju:
Jedan od najčešćih uzroka je infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Ova bakterija se može prenijeti kroz hranu ili vodu i posljedično može uzrokovati upalu želuca i dvanaesnika. Drugi česti uzrok je dugotrajna uporaba protuupalnih lijekova. Rizik povećava i konzumiranje alkohola i pušenje.
Liječenje čira na želucu uključuje promjene u načinu života i lijekove. U tom slučaju, poželjno je izbjegavati hranu i pića koji mogu iritirati želudac poput kave, alkohola, gaziranih pića i pržene hrane. Također bi trebali izbjegavati pušenje i piti dovoljno vode. Lijekovi koji se koriste za liječenje čira na želucu uključuju antibiotike ako je prisutna infekcija bakterijom Helicobacter pylori, a također i lijekove za smanjenje proizvodnje želučane kiseline.
Važno: U slučaju da osjetite prethodno spomenute simptome, javite se liječniku. Ako se čir na želucu ne liječi na vrijeme može dovesti do komplikacija kao što su perforacija želuca ili krvarenje. Stoga je važno potražiti liječničku pomoć ako se pojave znakovi čira na želucu.