Masnoće su neophodne za funkcioniranje organizma te ih treba unositi oko 25 posto. Pri tome valja naglasiti kako su u tom slučaju poželjne „dobre“ masnoće odnosno nezasićene masne kiseline. Kada govorimo o benefitima za zdravlje, „vruća tema“ su omega-3 masne kiseline.
Sve o tome, otkrila nam je Marina Marušić Fojs, mag. pharm:
Omega-3, omega-6 i omega-9 su nezasićene masne kiseline. Omega-3 i omega-6 masne kiseline nazivamo i esencijalne jer ih organizam ne može sam sintetizirati pa ih trebamo unositi hranom. Iako omega-9 nije esencijalna, njihov unos je jednako važan jer pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav, kolesterol itd.
Ipak, najviše se priča o blagodatima omega-3 masne kiseline, ali nisu sve jednake. Od 11 vrsta, najvažnije su ALA (alfa linolenska), EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska). Alfa linolenska uglavnom se nalazi u biljnoj hrani i ujedno je najčešća omega-3 masna kiselina u prehrani. Nalazi se u kelju, špinatu, soji, orasima i brojnim sjemenkama (chia, konoplja, lan). EPA i DHA nalaze su ribi i morskim plodovima.
Omege pozitivno djeluju na krvožilni i imunološki sustav. Dodaci ribljeg ulja mogu smanjiti ukočenost i bolove u zglobovima. Također, prehrana bogata omega 3-masnim kiselinama pomaže kod astme, psorijaze, smanjuje rizik karcinoma dojke itd.
Ono što je najviše ispitano i za koju indikaciju se danas koriste jest kao lijek u Hrvatskoj je krvožilni sustav, odnosno kod povišenih triglicerida. Osim toga, poznato je da je DHA povezana s pravilnim razvojem i funkcioniranjem mozga. Omega 3-masne kiseline također pozitivno djeluju na imunološki sustav. Dodaci ribljeg ulja mogu smanjiti ukočenost i bolove u zglobovima. Također, prehrana bogata omega 3-masnim kiselinama pomaže kod astme, psorijaze, smanjuje rizik karcinoma dojke itd.
Prednosti su brojne, a na tebi je da se, sukladno savjetu liječnika i ljekarnika, opskrbiš omega- 3 masnim kiselinama.
Zloćudne bolesti debelog crijeva sve su češće u našoj populaciji pa neki to nazivaju i modernom epidemijom. Radi prevencije težih slučajeva uveden je program probira i ranog otkrivanja koji uključuje pregled koji se zove kolonoskopija.
Što je kolonoskopija, kako izgleda zahvat i koliko često se provodi, samo su neka od pitanja na koja je odgovorio naš dr. Nikola u videu:
Kolonoskopija je endoskopska tehnika što znači da uključuje korištenje male kamere na vrhu savitljive cijevi kojom liječnik može zaviriti u vaše tijelo i ustanoviti što se događa unutra. Ta cijev se zove kolonoskop, a liječnik koji vrši taj zahvat zove se interventni gastroenterolog.
Radi bolje vidljivosti postupak zahtjeva prethodno “čišćenje” odnosno pijenje preparata koji uzrokuje pražnjenje crijeva od njihovog sadržaja. Crijeva se tijekom postupka također napuhuju kako bi se vidjela sluznica crijeva što može izazvati neugodu. Taj zrak nakon pretrage mora izaći van pa su vjetrovi normalna stvar koje se ne morate sramiti.
Kolonoskopija je specijalistička pretraga koju propisuje liječnik specijalist. Ovisno o nalazu nekima će se preporučiti ponavljanje kolonoskopije svakih nekoliko godina. Svakako je potrebno početi provoditi mjere probira poput hemokult testova s 45 godina ili ranije u slučaju pojave raka debelog crijeva u obitelji. Za sve detalje obratite se svom liječniku obiteljske medicine.
Kolonoskopija se vrši kroz analni otvor što mnogima može izazvati neugodu i strah, ali treba imati na umu da dolazite u specijalističku ustanovu gdje se nalazi liječnik koji se tim poslom bavi svaki dan i čiji cilj je smanjiti vašu neugodu i pomoći vašem zdravlju.
Ako kolonoskopija dovodi do značajnih bolova moguće ju je provesti i u anesteziji. Međutim, zbog manjka anesteziologa u Hrvatskoj takve termine je teže dobiti, odnosno liste čekanja su nažalost duže. No, ova informacija ne smije Vas spriječiti da krenete na vrijeme s preventivnim pregledima. Zakažite termin još danas!