Svoj um možeš zamisliti kao čašu koja se tijekom dana puni vodom, koja simbolizira sve podražaje i misli s kojima se susretnemo u danu. Kada se ta čaša napuni do vrha, postane teška, počne se prelijevati i ne možemo ništa s njom učiniti. Jednako kao i s preopterećenim umom. Naši self-care savjeti mogu usporiti dotok te vode u čašu i otvoriti rupicu na dnu kako bi se dio te vode redovito izlijevao i radilo mjesta za dotok nove.
Završetak kalendarske godine karakterizira povećan opseg posla u većini tvrtki. Tu je i sve više obiteljskih obaveza kako se približavaju blagdani. Lako se uplesti u vrtlog ‘moranja’, ‘trebanja’, trčanja, kupovine. Nadamo se kako će ti naši self-care savjeti pomoći da uspješno ispratiš ovu godinu, a novu dočekaš zdravo.
Briga o s sebi ili self-care trebao bi biti sastavni dio svakog dana, jednako kao hranjenje, tuširanje, san. To podrazumijeva dovoljno odmora i sna, njegovanje zdravih navika poput kvalitetnog hranjenja i kretanja. Naravno, i vrijeme za drage ljude, učinkovite vještine suočavanja sa stresom. Self-care nije sebičnost ili neosjetljivost za druge, ali niti opravdanje za neprilično ponašanje prema ljudima u svojoj okolini.
Često nas gužva na poslu, gužva u prometu, zahtjevna djeca ili briga o članovima obitelji toliko obuzmu da zaboravimo brinuti o sebi. No, tajna je u tome da i tijekom svih ovih dnevnih gnjavaža možemo prakticirati bivanje u sadašnjem trenutku!
Kada imaš osjećaj da ne možeš više, možda je samo vrijeme za duboko disanje. Većinu dana dišemo vrlo plitko, a možda ubuduće primijetiš da tijekom stresnih situacija nesvjesno zadržavaš dah. Pokušaj disati duboko, iz trbuha. Neka ti svaki udah traje četiri do pet sekundi, a izdah pet do šest sekundi. Osjeti kako se svakim udahom tvoje tijelo širi u svim smjerovima, a izdahom sužava. Vizualiziraj dah koji izlazi kao neki val ili brod koji sa sobom odnosi sve misli koje ti nisu od koristi i/ili opterećuju tvoj um.
To možeš učiniti u automobilu, tijekom još jednog dječjeg tantruma ili dok ponovno slušaš jednu te istu priču. Udahni, izdahni.
Generacije su odgajane da budu poslušne, pristojne, uvijek na usluzi. To rezultira generacijama koje nisu postavile vlastite granice, niti naučile poštivati tuđe. Te iste generacije često zamjeraju mladima da nemaju njihovu razinu strpljenja, da se lako naljute na šale ili da prebrzo odustaju. No, možda su mladi samo svjesniji vlastitog prostora i granica te ne dopuštaju manipulaciju njima.
Dobra vijest je da se u svakom trenutku mogu kreirati nove granice. Stoga, razmisli sto ti je važno. Vrijeme za san? Ili vrijeme za obitelj? Vrijeme za sebe? Ogradi te potrebe granicama i poštuj ih, unatoč stalnim zahtjevima i potrebama okoline. Sve one će biti tu i kad istekne vrijeme odvojeno za ono tebi bitno.
Ono sto nas često prijeći u postavljanju granica je misao kako ih nismo vrijedni imati. Da nismo vrijedni odmora, mira, uspjeha, veselja, ljubavi. Umjesto kroz ove zdrave osjećaje, vlastitu vrijednost definiramo valutama koje se u konačnici pokažu štetne za nas. Primjerice, smatramo da smo vrijedni ako radimo jako puno. Taj trud nekad ne donosi rezultate, ali to ne primjećujemo i ne smatramo bitnim – jer smo usmjereni samo na to da radimo puno. Važno je podsjetiti se da smo vrijedni upravo takvi kakvi smo, bez obzira na to što okolina može implicirati.
Ako ne ide drugačije, možemo si ponavljati dopuštenja naglas ili ih pisati na post-it papiriće. Glavno je da ne zaboravimo kako smijemo osjećati sve emocije, smijemo imati granice, smijemo stati, smijemo imati vrijeme za sebe, smijemo biti ponosni na sebe, smijemo voljeti i biti voljeni.
Još savjeta kako brinuti o sebi i naći inspiraciju u svakodnevici potraži u našoj Ordinaciji za dobre priče!
Masnoće su neophodne za funkcioniranje organizma te ih treba unositi oko 25 posto. Pri tome valja naglasiti kako su u tom slučaju poželjne „dobre“ masnoće odnosno nezasićene masne kiseline. Kada govorimo o benefitima za zdravlje, „vruća tema“ su omega-3 masne kiseline.
Sve o tome, otkrila nam je Marina Marušić Fojs, mag. pharm:
Omega-3, omega-6 i omega-9 su nezasićene masne kiseline. Omega-3 i omega-6 masne kiseline nazivamo i esencijalne jer ih organizam ne može sam sintetizirati pa ih trebamo unositi hranom. Iako omega-9 nije esencijalna, njihov unos je jednako važan jer pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav, kolesterol itd.
Ipak, najviše se priča o blagodatima omega-3 masne kiseline, ali nisu sve jednake. Od 11 vrsta, najvažnije su ALA (alfa linolenska), EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska). Alfa linolenska uglavnom se nalazi u biljnoj hrani i ujedno je najčešća omega-3 masna kiselina u prehrani. Nalazi se u kelju, špinatu, soji, orasima i brojnim sjemenkama (chia, konoplja, lan). EPA i DHA nalaze su ribi i morskim plodovima.
Omege pozitivno djeluju na krvožilni i imunološki sustav. Dodaci ribljeg ulja mogu smanjiti ukočenost i bolove u zglobovima. Također, prehrana bogata omega 3-masnim kiselinama pomaže kod astme, psorijaze, smanjuje rizik karcinoma dojke itd.
Ono što je najviše ispitano i za koju indikaciju se danas koriste jest kao lijek u Hrvatskoj je krvožilni sustav, odnosno kod povišenih triglicerida. Osim toga, poznato je da je DHA povezana s pravilnim razvojem i funkcioniranjem mozga. Omega 3-masne kiseline također pozitivno djeluju na imunološki sustav. Dodaci ribljeg ulja mogu smanjiti ukočenost i bolove u zglobovima. Također, prehrana bogata omega 3-masnim kiselinama pomaže kod astme, psorijaze, smanjuje rizik karcinoma dojke itd.
Prednosti su brojne, a na tebi je da se, sukladno savjetu liječnika i ljekarnika, opskrbiš omega- 3 masnim kiselinama.