Zloćudne bolesti debelog crijeva sve su češće u našoj populaciji pa neki to nazivaju i modernom epidemijom. Radi prevencije težih slučajeva uveden je program probira i ranog otkrivanja koji uključuje pregled koji se zove kolonoskopija.
Što je kolonoskopija, kako izgleda zahvat i koliko često se provodi, samo su neka od pitanja na koja je odgovorio naš dr. Nikola u videu:
Kolonoskopija je endoskopska tehnika što znači da uključuje korištenje male kamere na vrhu savitljive cijevi kojom liječnik može zaviriti u vaše tijelo i ustanoviti što se događa unutra. Ta cijev se zove kolonoskop, a liječnik koji vrši taj zahvat zove se interventni gastroenterolog.
Radi bolje vidljivosti postupak zahtjeva prethodno “čišćenje” odnosno pijenje preparata koji uzrokuje pražnjenje crijeva od njihovog sadržaja. Crijeva se tijekom postupka također napuhuju kako bi se vidjela sluznica crijeva što može izazvati neugodu. Taj zrak nakon pretrage mora izaći van pa su vjetrovi normalna stvar koje se ne morate sramiti.
Kolonoskopija je specijalistička pretraga koju propisuje liječnik specijalist. Ovisno o nalazu nekima će se preporučiti ponavljanje kolonoskopije svakih nekoliko godina. Svakako je potrebno početi provoditi mjere probira poput hemokult testova s 45 godina ili ranije u slučaju pojave raka debelog crijeva u obitelji. Za sve detalje obratite se svom liječniku obiteljske medicine.
Kolonoskopija se vrši kroz analni otvor što mnogima može izazvati neugodu i strah, ali treba imati na umu da dolazite u specijalističku ustanovu gdje se nalazi liječnik koji se tim poslom bavi svaki dan i čiji cilj je smanjiti vašu neugodu i pomoći vašem zdravlju.
Ako kolonoskopija dovodi do značajnih bolova moguće ju je provesti i u anesteziji. Međutim, zbog manjka anesteziologa u Hrvatskoj takve termine je teže dobiti, odnosno liste čekanja su nažalost duže. No, ova informacija ne smije Vas spriječiti da krenete na vrijeme s preventivnim pregledima. Zakažite termin još danas!
„Aterom“ i „lipom“ brojnima zvuče kao pojmovi iz kemije, no zapravo se radi o jednoj od najčešćih promjena koje mogu zadesiti kožu. Mogu se pojaviti bilo gdje, osim na dlanovima i tabanima. Iako se većinom radi o isključivo estetskom problemu, važno ih je ukloniti kako ne bi uzrokovali zdravstvene probleme.
Sa specijalistom kirurgije, liječnikom Draženom Đurovićem, dr.med., razgovarali smo o ovoj temi. Pogledajte!
Aterom
Aterom je lojna žlijezda koja nastaje pojačanim lučenjem i formiranjem kapsule oko masnog sadržaja. Ova dobroćudna izraslina može biti različite veličine, od 5 mm do nekoliko centimetara. Najčešće se javljaju na licu, vratu, leđima gdje je koža prirodno masnija. Ateromi u većini slučajeva nisu bolni na dodir. U slučaju upale dolazi do boli, a koža oko njega je topla i crvena te može doći do curenja gnojnog sadržaja. Ateromi su učestala pojava u adolescentskim godinama, i to kod muškaraca. Iako izgledom podsjeća na akne, važno je naglasiti da se aterom ne smije istiskivati.
Lipom
Lipomi su nakupine masnog tkiva. Za razliku od ateroma koji su mnogo češći, lipomi se javljaju kod svega 1 % populacije. Uglavnom su pravilnog i okruglog oblika, a umjesto kapsule je prisutna tanka ovojnica koja odvaja benigni čvorić od normalnog masnog tkiva.
Kirurško otklanjanje
Ako primijetite neobičnu izraslinu na tijelu, ne odgađajte posjet liječniku. Iako se u većini slučajeva radi o benignim tvorbama, rano liječenje uklonit će mogućnost komplikacija. U slučaju ateroma, osobe se često jave liječniku tek kad je prešao u upalno stanje. Tada izraslinu nije moguće odmah kirurški ukloniti, već tek kada upala splasne.
I aterome i lipome je nužno kirurški ukloniti. Riječ je o kratkom i jednostavnom zahvatu. Oporavak traje otprilike dva tjedna, ovisno o veličini i ozbiljnosti tvorevine.