virtualna, Autor na Virtualna ordinacija

Sindrom karpalnog kanala

Sindrom karpalnog kanala ili tunela čest je problem kod osoba koje puno vremena provode za računalom. Riječ je o stanju koje se javlja kad dođe do oštećenja i poremećene funkcije medijalnog živca koji se proteže rukom sve do dlana. Zbog toga ga je važno liječiti na vrijeme, kako ne bi došlo do nepovratnog oštećenja živca medianus.

Sve o tom sindromu objasnio nam je Dražen Đurović dr. med., iz zagrebačke Poliklinike Victus.

Koji su simptomi?

Početni simptomi su prolazni trnci u prstima tijekom noći ili ujutro, kasnije i cijeli dan. S vremenom se osoba žali na oticanje prstiju, smanjenje pokretljivosti i poremećaj osjetljivosti. Sindrom karpalnog tunela može se javiti na obje šake, a simptomi su obično izraženiji na dominantnoj ruci.

Koga pogađa?

Javlja se u odrasloj dobi, češće kod žena. Pojavi doprinose poslovi koji zahtijevaju ponavljane fleksije šale, ali je većinom je idiopatska. Rizični čimbenici su artritis zapešća, dijabetes, edem karpalnog tunela u trudnoći i slično.

Kako ga dijagnosticirati?

U nekim slučajevima nije lako utvrditi da se radi o sindromu karpalnog kanala. Jedan od načina za dijagnozu je Tinelov znak, a ponekad se provodi i ispitivanje provodljivosti medijanusa.

Kako se liječi?

Liječenju se pristupa ovisno o duljini trajanja simptoma, kao i intenzitetu pritiska na živac. Kod konzervativnog pristupa ručni zglob se imobilizira ortozom u neutralnom položaju tako da prsti ostaju slobodni. Ortoza se u početku nosi stalno tijekom dva do tri tjedna, a zatim, samo po noći. Od lijekova se primjenjuju analgetici i protuupalni lijekovi. Mogu se primijeniti i različite vrste fizikalne terapije kako bi se smanjio pritisak na živac (terapijski ultrazvuk, terapijski laser i sl.). U slučaju da konzervativno liječenje ne pomaže, primjenjuje se operativni zahvat. Riječ je o jednostavnoj operaciji koja najčešće rezultira dobrim oporavkom živca.

Jeste li znali da je dežurni liječnik Virtualne ordinacije, naš dr. Nikola, zapravo specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja?

U današnjim savjetima govori o njemu najdražoj temi – anesteziji!

Zašto koristimo anesteziju?
Kakve anestezije postoje?
Mogu li baš svi primiti anesteziju?
Je li anestezija sigurna?

Saznajte u novom videu!

Anesteziju možemo podijeliti na regionalnu i opću anesteziju. Sigurno se najviše pitate je li anestezija sigurna? Iako većina ljudi nema problema s primanjem anestetika, dio osoba je alergično na aktivne sastojke lijekova koji se primijenjuju u prilikom anestezije. Tijekom predoperacijske pripreme i razgovora s liječnikom specijalistom anesteziologije, ispunit ćete nekoliko upitnika o svom zdravstvenom stanju i životnim navikama koje mogu biti rizični čimbenik prilikom davanja određene vrste anestetika.

Regionalna ili lokalna anestezija

Regionalnu ili lokalnu anesteziju sigurno ste primili tijekom popravka ili vađenja zuba, uklanjanja madeža ili šivanja malog dijela tijela. Ona traje relativno kratko i umrtvljuje živce koji prenose bol samo na mjestu ili regiji gdje je primijenjena. Kada se lokalna anestezija primjenjuje na većem dijelu tijela, primjerice nozi tijekom operativnog zahvata na venama, tada se češće naziva regionalna anestezija.

U regionalnu ili lokalnu anesteziju ubraja se i spinalna anestezija koja se jednokratno primjenjuje u kralježničku moždinu, a uglavnom se daje tijekom operativnih zahvata koji ne traju duže od nekoliko sati, a kojima se pristupa donjem dijelu tijela. Epiduralna anestezija je još jedan oblik regionalne anestezije, dobro poznat rodiljama. Razlikuje se od spinalne anestezije po tome što se uvodi epiduralni kateter u kralježničku moždinu, kako bi se primjena anestetika mogla po potrebi ponoviti.

Opća anestezija

Opća anestezija, kako i ime kaže, djeluje na cijeli organizam. Time stavlja pacijenta u stanje bez svijesti, u kojem ne osjeća nikakvu bol. Koristi se kod dužih operativnih zahvata, pogotovo onih koji zahtijevaju veliku preciznost kirurga. Tako da se pacijent ne pomiče tijekom zahvata. Ona se prilagođava svakom bolesniku, redovito prateći vitalne funkcije kako bise anestetici mogli optimalno dozirati i dodavati.

Za još ovakvih tema, pročitajte Savjete dr. Nikole.